Lavrov je ove poruke iznio 3. novembra na Četvrtoj međunarodnoj konferenciji o evroazijskoj bezbjednosti u Minsku, gdje je govorio i o odnosima Rusije sa Evropskom unijom i NATO-om, budućnosti Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) i mogućnosti uspostavljanja novog bezbjednosnog sistema na evroazijskom prostoru.
“Predsjednik Rusije Vladimir Putin više puta je ponovio da ne želimo i ne planiramo nikakav rat sa Evropom. Ali, ako Evropa, kako prijeti, sama počne da se sprema za rat i pokrene ga, mi smo za njega spremni. Međutim, taj rat biće drugačiji i veoma kratak”, rekao je Lavrov.
Sličnu poruku ruski ministar iznio je i u septembru, tokom Međunarodnog festivala mladih u Jekaterinburgu, kada je govorio o mogućnosti direktnog sukoba Rusije i evropskih zemalja.
“Evropska unija postaje militaristički blok”
Govoreći o evropskoj bezbjednosti, Lavrov je ocijenio da je dosadašnji koncept evroatlantske saradnje doživio neuspjeh i optužio zapadne zemlje da nisu bile spremne na saradnju sa Rusijom na ravnopravnim osnovama.
Prema njegovim riječima, Evropska unija se ubrzano udaljava od svoje prvobitne uloge integracione i socioekonomske organizacije i pretvara u militaristički blok usmjeren protiv Rusije i Bjelorusije.
Šef ruske diplomatije tvrdi da su širenje NATO-a prema istoku i politika obuzdavanja Rusije doveli do urušavanja povjerenja i mogućnosti zajedničkog djelovanja u okviru evropskih bezbjednosnih institucija.
Posebno je kritikovao odnos zapadnih zemalja prema obavezama preuzetim u okviru OEBS-a.
Podsjetio je na dokumente iz Istanbula iz 1999. godine i Astane iz 2010. godine, u kojima je potvrđeno načelo nedjeljivosti bezbjednosti, prema kojem nijedna država ne bi trebalo da jača sopstvenu bezbjednost na račun bezbjednosti drugih.
Lavrov smatra da se tih principa zapadne zemlje ne pridržavaju, posebno kada je riječ o širenju NATO-a i bezbjednosnim odnosima sa Rusijom.
Moskva predlaže novu bezbjednosnu arhitekturu
Jedna od glavnih tema obraćanja Lavrova bila je ideja stvaranja zajedničkog bezbjednosnog sistema na prostoru Evroazije, koji bi, prema ruskom prijedlogu, bio otvoren za sve države i regionalne organizacije na tom kontinentu.
Moskva smatra da bi takav sistem trebalo da počiva na ravnopravnosti suverenih država, uzajamnim bezbjednosnim garancijama i uvažavanju različitih političkih i civilizacijskih modela.
Lavrov je naglasio da Rusija ne predlaže ukidanje postojećih međunarodnih i regionalnih bezbjednosnih veza, već njihovo međusobno usklađivanje.
Kao jedan od instrumenata za ostvarivanje tog cilja naveo je pripremu Evroazijske povelje o raznolikosti i multipolarnosti u 21. vijeku.
U tom procesu, prema njegovim riječima, značajnu ulogu trebalo bi da imaju Evroazijska ekonomska unija, Šangajska organizacija za saradnju i Asocijacija zemalja jugoistočne Azije (ASEAN).
Lavrov je istakao i da evropska bezbjednost ne bi trebalo da podrazumijeva novu trku u naoružanju, već uspostavljanje sistema uzajamnih garancija.
“Naš prijedlog nije da se ulazi u novu trku u naoružanju, već da se situacija pošteno i realno sagleda i da se zajedničkim naporima počne sa otklanjanjem nagomilanih grešaka i nesporazuma”, poručio je ruski ministar.
Moskva odbacuje evropske prijedloge o primirju u Ukrajini
Govoreći o ratu u Ukrajini, Lavrov je kritikovao pozive Evropske unije na prekid vatre i postizanje različitih oblika primirja.
Prema njegovoj ocjeni, takvi prijedlozi ne vode trajnom miru, već bi Ukrajini omogućili da dobije vrijeme za obnovu vojnih kapaciteta uz pomoć zapadnih saveznika.
Lavrov je ponovio da Moskva ne želi samo privremeni prekid borbi, već rješavanje onoga što ruska strana naziva osnovnim uzrocima sukoba.
Među tim zahtjevima naveo je bezbjednosne interese Rusije, položaj ruskog i ruskojezičnog stanovništva u Ukrajini i uklanjanje, kako je rekao, nacističke ideologije i prakse.
Ove tvrdnje predstavljaju stavove ruske vlade i njeno obrazloženje za nastavak rata, a ne nezavisno utvrđene činjenice.
Konferencija okupila predstavnike oko 50 zemalja
Četvrta međunarodna konferencija o evroazijskoj bezbjednosti održava se u Minsku 3. i 4. novembra. Prema podacima organizatora i izvještaju agencije Viory, na skupu učestvuje više od 600 predstavnika iz oko 50 zemalja.
Među učesnicima su predstavnici država i međunarodnih organizacija, uključujući OEBS, Šangajsku organizaciju za saradnju, Organizaciju ugovora o kolektivnoj bezbjednosti i Zajednicu Nezavisnih Država.
Konferencija se održava u trenutku izraženih političkih i bezbjednosnih podjela između Rusije i zapadnih zemalja, a Lavrovljevo obraćanje pokazalo je da Moskva i dalje zagovara uspostavljanje bezbjednosnog sistema u kojem bi centralno mjesto imala evroazijska saradnja, umjesto dosadašnjeg evroatlantskog koncepta.