Zašto se na jesen češće razbolijevamo: Nije kriva samo hladnoća

Čim stignu hladniji dani, u mnogim domaćinstvima počinje ista priča: curenje nosa, kijanje, kašalj i umor. Čini se kao da je dovoljno da temperatura padne pa da se prehlade cijele porodice. Ipak, razlog zbog kojeg se respiratorne infekcije češće šire tokom jeseni i zime nije samo hladno vrijeme. Važnu ulogu imaju boravak u zatvorenim prostorijama, slabije provjetravanje i češći bliski kontakti među ljudima.

Jesen donosi promjene u svakodnevnim navikama koje olakšavaju širenje virusa. Uz to, hladan i suv vazduh može da utiče na zaštitnu funkciju sluzokože nosa, jedne od prvih prepreka koje mikroorganizmi moraju da savladaju da bi izazvali infekciju.

Više vremena provodimo u zatvorenom prostoru

Tokom toplijih mjeseci više vremena provodimo napolju, dok se s dolaskom jeseni češće okupljamo u stanovima, kancelarijama, školama i javnom prevozu.

U zatvorenim prostorijama ljudi su duže izloženi jedni drugima, a ako se prostor ne provjetrava dovoljno, respiratorni virusi mogu lakše da se prenose vazduhom. Zato su redovno provjetravanje i izbjegavanje bliskih kontakata kada je neko bolestan važne mjere zaštite.

Problem nije samo u tome što češće boravimo unutra. Jesen donosi i povratak u uobičajeni radni ritam nakon godišnjih odmora, početak školske godine i više svakodnevnih susreta. Djeca mogu da donesu infekcije iz škole ili vrtića, a zatim ih prenesu ostalim članovima porodice, prenosi Radio-televizija Srbije (RTS), pozivajući se na britanski Independent,.

Hladnoća nije jedini krivac

Prehladu i grip ne izaziva hladan vazduh, već virusi. Ipak, hladniji i suvlji uslovi mogu da utiču na zaštitne mehanizme disajnih puteva, dok se pojedini virusi u takvim uslovima lakše prenose.

Prema riječima britanske ljekarke Niki Ramskil, za običnu prehladu najčešće su odgovorni rinovirusi, dok grip izazivaju virusi influence. U jesenjem i zimskom periodu mogu da se šire i drugi uzročnici infekcija, uključujući virus korona.

Važno je razlikovati ove bolesti jer slični simptomi ne znače da je riječ o istoj infekciji. Curenje nosa, bol u grlu i kašalj mogu se javiti kod prehlade, dok grip češće počinje naglo i može da izazove visoku temperaturu, bolove u mišićima i izraženu iscrpljenost.

Vakcina protiv gripa smanjuje rizik od obolijevanja i teških posljedica gripa, ali ne štiti od obične prehlade niti od svih drugih respiratornih virusa.

Mogu li stres i nedostatak sna da oslabe odbranu organizma?

Jesen je za mnoge ljude period pojačanih obaveza. Posao, škola, porodične odgovornosti i kraći dani mogu da poremete rutinu, posebno kada je riječ o snu, fizičkoj aktivnosti i ishrani.

Nedovoljan san i dugotrajan stres mogu nepovoljno da utiču na funkcionisanje imunskog sistema. Zato je važno održavati redovan ritam spavanja, jesti raznovrsno i ostati fizički aktivan i tokom hladnijih mjeseci.

Ipak, nije opravdano svaku prehladu pripisivati stresu ili nedostatku vitamina. Infekcija nastaje kada organizam dođe u kontakt s uzročnikom bolesti, a na to da li ćemo se razboljeti utiče više faktora.

Manje sunčeve svjetlosti tokom jeseni i zime može da utiče na stvaranje vitamina D u organizmu. Međutim, to samo po sebi ne znači da svako treba da uzima suplemente. O potrebi za dodatnim unosom vitamina D najbolje je razgovarati sa ljekarom, posebno ako postoje faktori rizika za njegov nedostatak.

Šta zaista može da pomogne?

Nekoliko jednostavnih navika može da smanji rizik od respiratornih infekcija i njihovog prenošenja na druge.

  • Redovno provjetravajte prostorije. Svjež vazduh smanjuje koncentraciju čestica koje mogu da sadrže respiratorne viruse.
  • Perite ruke. Temeljno pranje sapunom i vodom posebno je važno nakon korišćenja javnog prevoza, boravka na javnim mjestima i prije jela.
  • Ne zanemarujte san. Redovan i dovoljno dug san važan je za normalno funkcionisanje organizma.
  • Ostanite kod kuće kada ste bolesni, ako je moguće. Tako smanjujete mogućnost da infekciju prenesete kolegama, prijateljima i članovima porodice.
  • Razmotrite vakcinaciju protiv gripa. Posebno je važna za osobe kojima se vakcinacija preporučuje zbog uzrasta, hroničnih bolesti ili drugih faktora rizika.
  • Održavajte fizičku aktivnost i raznovrsnu ishranu. To su važne navike za opšte zdravlje, iako ne mogu potpuno spriječiti infekcije.Ako se pojave otežano disanje, bol u grudima, izražena
  • slabost ili drugi ozbiljni simptomi, potrebno je potražiti medicinsku pomoć. Isto važi ako se stanje pogoršava ili temperatura dugo traje.

Jesen ne mora da znači i sezonu bolesti

Povećano širenje respiratornih infekcija tokom hladnijih mjeseci rezultat je kombinacije faktora: promjena vremenskih uslova, više vremena provedenog u zatvorenom prostoru i češćih kontakata među ljudima.

Zato zaštita ne zavisi od jednog trika, posebnog napitka ili suplementa. Mnogo više znače redovno provjetravanje, higijena ruku, dovoljno sna, vakcinacija protiv gripa kada je preporučena i odgovorno ponašanje kada se pojave simptomi.

Pročitajte još

Popularno