Novi zakon za useljavanje je ustupak njemačke vlade poslodavcima kako bi se u Njemačku brzo i bez birokracije mogla dovoditi kvalificirana radna snaga i to ne samo iz zemalja Europske unije. U mnogim branšama bilježi se manjak stručnog kadra. Mnoge tvrtke zbog nedostatka radnika ne mogu preuzimati nove narudžbe i trpe ogromnu financijsku štetu.
Novi zakon ukida barijeru po kojoj je u traženju posla prednost imao Nijemac ili građanin Europske unije. Ta provjera je trajala dugo i zbog toga se na odgovor njemačkog veleposlanstva odnosno konzulata čekalo i po godinu dana.
Sada konzularno predstavništvo, nakon što neki građanin npr. iz BiH postavi molbu za vizu, ima rok od 3 tjedna da pošalje upit Saveznom uredu za rad i zapošljavanje koji onda, po novom zakonu, više ne vrši provjere ima li na uredu za zapošljavanje netko iz Njemačke koji je podesan za taj posao, nego u roku od 3 tjedna mora odgovoriti na upit veleposlanstva.
Ako ne odgovori, smatra se da je suglasnost izdana. Dakle, cijeli postupak sada traje najviše 6 tjedana.
Zakon koji na snagu stupa 1. ožujka podrazumijeva i ubrzani postupak, po kojem budući njemački poslodavac, uz punomoć radnika, može zastupati njegove interese i pregovarati s nadležnim uredom za strance. Kada se prikupe sve potrebne dozvole, ured za strance mora informirati njemačko veleposlanstvo koja onda u roku od tri dana mora izdati ulaznu vizu.
Stranci izvan EU-a mogu ubuduće u Njemačkoj izučavati zanat ali i dolaziti kako bi tražili posao
Strana radna snaga, po novom zakonu, može dolaziti i na izučavanje zanata u Njemačku na najmanje dvije godine. Za to moraju imati suglasnost Agencije za zapošljavanje. Strani radnici mogu dobiti i boravišnu dozvolu u Njemačkoj na 6 mjeseci radi traženja zanata, zaposlenja ili mjesta za studij. Za to je potrebna potvrda o znanju jezika ali i dokaz da se osoba može sama financirati.
I pored toga što novi zakon stupa na snagu 1. ožujka, stari zakon o zapošljavanju radnika sa zapadnog Balkana važi do kraja godine. Po starom zakonu za dolazak u Njemačku nije bila potrebna diploma, niti položen ispit o znanju jezika a mogli su dolaziti i nekvalificirani radnici. Preporuka pravnika je da stare zahtjeve ne treba povlačiti, mada njihova obrada može trajati i duže od isteka važenja starog zakona 31.prosinca 2020. godine.
Još jedan korak u otklanjanju barijera za nesmetan dolazak radne snage napravljen je proteklog ponedjeljka u Bonnu, gdje je otvoren Središnji ured za priznavanje diploma u Bonnu. Do sada je proces priznavanja diploma trajao mnogo duže nego u SAD-u, Kanadi ili skandinavskim zemljama. Pored toga to je bila nadležnost svake savezne zemlje, time se bavilo čak 1.400 službi a kriteriji su bili neujednačeni. Na istoku Njemačke se najlakše dobivalo priznanje diplome a u Bavarskoj najteže. Sada će i ta procedura biti pojednostavljena.
Liječnici, medicinsko osoblje, inženjeri i informatičari su i prije olakšano ili preko tzv. plave karte mogli dolaziti na rad u Njemačku ali je uvjet za to bila dosta visoka plaća. Nerijetko su i menadžeri njemačkih bolnica i staračkih domova dolazili u regiju kako bi privukli medicinske sestre i njegovatelje. Njemački poslodavci tradicionalno cijene radnu snagu iz zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije.
(Dojče vele)
){kind=link}