“Ukoliko težimo približiti se Evropskoj uniji i evropskim integracijama, morali bismo prihvatiti neka nova načela, procedure i pravila ponašanja. Između ostalog, tu je svakako lobiranje, tj. organizovano ostvarivanje uticaja na predstavnike zakonodavne vlasti i donošenje odluka. Kako bi se povukla linija razgraničenja između lobiranja i korupcije, poželjno je donijeti zakon o lobiranju, kojim bi se jasno definisalo šta je lobiranje, ko se može njime baviti i koje osnovne procedure i principi se moraju poštovati”, navode iz Područne privredne komore Banjaluka.
Navodi se da je potrebno angaživati domaće i stručnjake iz zemalja regiona za pravljenje ovog zakona kako bi se iz prakse primijenila najbolja rješenja.
Takođe, da bi primjena zakona i zaživljavanje u praksi bilo svrsishodno, neophodno je na visokoškolskim ustanovama uvesti izučavanje predmeta iz lobiranja, a svakako i formiranje jednog smjera gdje bi se izučavalo lobiranje u privredi, korporativno lobiranje, lobiranje u diplomatiji, lobiranje u loklalnoj zajednici, kulturi, sportu…
Zaključak je da BLC i Regionalna privredna komora nastave s inicijativom na kreiranju najboljih zakonskih rješenja, ali i da nastave s funkcijom lobista i svih na koje se lobiranje kao proces može odnositi.
Na ovom stručnom skupu je učestvovao i Borislav Kapetanović u ime Kluba srpskih privrednika u Beču. On je istakao značaj dijaspore u procesu lobiranja za Srbiju i Srpsku.
Prema njegovim riječima, neophodno je u izradu zakona uzeti i iskustva dijaspore koja su, kako navodi, mnogo bitna.
Kapetanović je ispred Kluba uputio poziv Zori Vidović, ministru finansija, i Zlatanu Klokiću, ministru za evropske integracije i međunarodnu saradnju, da se prilikom izrade zakona organizuje javna diskusija i u dijaspori.
Ovaj stručni skup su organizovali Područna privredna komora Banjaluka i BLC Banjaluka College.
(Banjaluka.net)
