Nadzorni odbor kompanije Gasteiner Bergbahnen AG donio je odluku o obustavi zimskog rada na najmanje tri godine, što znači da će obe žičare ostati izvan funkcije sve do sezone 2028./29., piše Fenix.
Glavni razlog privremene obustave rada su znatni finansijski gubitci koji se, prema navodima uprave, kreću u šesteroznamenkastim iznosima po sezoni. Trenutno tek oko dva posto zimskih gostiju koristi skijalište Graukogel, što ga čini ekonomski neodrživim.
Ključni problem je što nema sistema za umjetno zasnježivanje. Graukogel je isključivo skijalište na prirodnom snijegu, a zbog klimatskih promjena količina snježnih oborina iz godine u godinu sve je manja. Zapadna padina planine, prema podatcima kompanije, sve češće ne dobiva dovoljno prirodnog snijega za siguran i isplativ rad.
Zimski turizam u sve većem problemuSituacija u Bad Gasteinu odražava širi problem s kojim se suočavaju brojna manja skijališta u Alpama. Rast prosječnih temperatura, neizvjesne zime i visoki troškovi infrastrukture i radne snage sve više opterećuju zimski turizam. Posebno su pogođena skijališta koja nemaju tehničke mogućnosti ili financijska sredstva za ulaganje u sisteme umjetnog zasnježivanja.
Bad Gastein ima bogatu skijašku istoriju. Godine 1958. ondje su održana 15. Svjetska prvenstva u alpskom skijanju, na kojima je legendarni Toni Sailer osvojio tri zlatne medalje. Unatoč velikom istorijskom značaju i vjernoj publici, tradicija više nije dovoljna za održavanje zimskog poslovanja.
Kako će se područje Graukogela razvijati nakon trogodišnje pauze zasad nije poznato. Jedan od prijedloga je da se u budućnosti otvori isključivo za skijaško planinarenje. O tome hoće li se postojeći žičani liftovi ponovno koristiti odlučivat će se najranije nakon 2029. godine. Primjer Graukogela jasno pokazuje koliko su danas ekonomski faktori i klimatske promjene međusobno povezani u alpskim regijama. Pitanje više nije hoće li se zimski turizam promijeniti, već kojom brzinom i u kojem smjeru.
