U formalnom smislu je to jedinstveni pisani akt najviše pravne snage. Prve ustavne aktivnosti vezane su uz 1867. godinu kada je nastala dvostruka monarhija Austro-Ugarska kao spoj dvije nezavisne države pod jednim zajedničkim vladarom, tada Franzom Josefom I. U monarhiji je car odlučivao tko će biti sudac, piše Fenix magazin.
Nakon završetka Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske monarhije 1918. godine nastala je Prva republika Austrija i formiran je Ustavni sud te utemeljen Parlament. Austrijski socijaldemokrat i predstavnik austromarksizma Karl Renner povjerio je austrijskom pravniku, pravnom i političkom filozofu Hansu Kelsenu da napiše novi austrijski Ustav što je on i učinio. Tako je Kelsen ušao u austrijsku povijest kao autor austrijskog Ustava iz 1920. godine, koji u velikoj mjeri i danas još važi.
Za vrijeme korporativne vladavine tadašnjeg austrijskog saveznog kancelara i ministra vanjskih poslova iz desnog krila kršćanskih socijalista Engelberta Dollfußa koji je nakon dolaska na vlast 1933. godine raspustio parlament i zabranio rad svih političkih stranaka u zemlji te novim svibanjskim ustavom uveo autoritarni kršćansko-staleški (korporativni) režim po ugledu na fašistički u Italiji, Ustavni sud je prestao s radom i mijenja ime u „Savezni sud“.
Sve se mijenja 1938. godine kada je Austrija pripojena njemačkom nacional-socijalistčkom Trećem Reichu i kao država je izgubila svoju samostalnost.
Ustavni sud je ponovno ugledao svjetlo dana svojim utemeljenjem 1945. godine nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Što se tiče poslijeratnog rada Ustavnog suda, on se je u proteklo desetljeće svojim za javnost ponekad iznenađujućim odlukama našao nekoliko puta u žiži društvenog zbivanja. Kao primjerice 2010. godine nakon što je pozvavši se na temeljna ljudska prava i slobode uglavljene u Ustav proglasio brak oblikom zajedničkog života za sve ljude, pa tako i one istog spola, kojima je tako prema ustavnim odredbama omogućeno vjenčanje.
Da je austrijski Savezni ustav jedinstveni akt najviše pravne snage u ovoj alpskoj zemlji potvrđeno je i 2016. godine kada je Ustavni sud naredio ponavljanje predsjedničkih izbora zbog nepravilnosti u prebrojavanju glasova birača, a predsjednički kandidati su bili sadašnji austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen i sadašnji čelnik krajnje desne Slobodarske stranke (FPÖ) Norbert Hofer.
Ono što je ne samo enormni napredak nego i raritet austrijskog Ustavnog suda je da mu je na čelo 2018. godine došla prva žena – Brigitte Bierlein, koja je tu dužnost napustila kada je postala prva prijelazna austrijska savezna kancelarka od 2019. no 2020. na prijedlog predsjednika Austrije Van der Bellena.
(SB/dunav.at)
