Prema službenim podacima, 2018. je ukupno 58.378 osoba napustilo redove Katoličke crkve u Austriji, što je 8,7 posto više nego 2017. godine. To se razlikuje od Hrvatske, u kojoj se broj deklariranih katolika smanjio između popisa stanovništva 2001. i 2011. godine, ali ni približno koliko u odnosu na Austriju. U Hrvatskoj je 2011. bilo 206 tisuća katolika manje nego deset godina prije, no i dalje je udio katolika u sveukupnom stanovništvu 86,2 posto.
U Austriji, s ukupno 8,8 milijuna stanovnika, trenutno pak živi 5,5 milijuna katolika, dakle oko 62 posto stanovnika su katolici. Najveći broj vjernika Katoličku crkvu u Austriji je napustio 2010., čak 85 tisuća, ali svake godine se bilježi manji broj katoličkih vjernika. Pouzdane brojke o tome pak imamo zbog toga što vjernici u Austriji plaćaju crkveni porez, na temelju čega se u alpskoj republici financiraju različite vjerske zajednice, te se potrebno službeno ispisati iz pripadnosti nekoj vjerskoj zajednici ako više ne želite da vaš novac ide njima.
Natprosječno snažan porast istupa iz crkve u 2018. bilježi se u biskupijama Beč i Klagenfurt.
Sadržaj teksta
Skandal s biskupom iz Klagenfurta
Zanimalo nas je zbog čega toliko katolika napušta Katoličku crkvu u Austriji, je li riječ o krizi vjere ili nečemu drugome, te koje su sličnosti odnosno razlike između katoličke zajednice u Austriji i Hrvatskoj, pa smo se za upućenu analizu obratili austrijskoj teologinji sa zagrebačkom adresom Anni Mariji Gruenfelder.
Ona objašnjava da je povećanje izlaska vjernika iz Katoličke crkve ove godine potaknuto velikim skandalom u Klagenfurtu: ”Naime, biskup iz Klagenfurta Alois Schwarz je živio na visokoj nozi, napravio je biskupiji ogromne dugove. A tu je i pitanje njegovog privatnog života – on je crkveni novac trošio na sebe te je imao i neprimjerene veze s nekim ženama. Vjernici su nekoliko proteklih godina o tome pisali i nadbiskupiji u Beču, kao i Vatikanu, te svim mogućim crkvenim ustanovama, međutim nitko nije reagirao. Skandal je konačno buknuo u javnosti ljetos, na što je Vatikan najprije zabranio objavljivanje svih vijesti o tome. Čak je bila zabranjena objava financijskih bilanci te biskupije. Biskup Schwarz je konačno dao ostavku i sklonjen je. No cijela afera je zataškavana, ali se to nije moglo činiti na duže staze. Kada je stvar pukla u javnosti, zakotrljala se lavina protesta vjernika.”
Gruenfelder ističe da tu nije bila riječ o svjetonazorskom raskolu između vjernika i Crkve te da se mnogi Austrijanci koji su ove godine istupili iz Katoličke crkve i dalje smatraju praktičnim vjernicima, ali da odbijaju biti suodgovorni za skandale klera koji su potresli Klagenfurt. ”Austrijski vjernici imaju visok stupanj građanske svijesti, ali i crkvenosti, kao i osjećaj odgovornosti, oko toga su vrlo osjetljivi”, kaže Gruenfelder.
U Austriji je Katolička crkva doista odvojena od države
Gruenfelder naglašava da je u Austriji crkva doista odvojena od države, što se reflektira i u načinu financiranja. ”Crkva i država, naravno, konstruktivno surađuju u raznim područjima i sve to je vjernike formiralo na način da osjećaju odgovornost za ponašanje Crkve”, kaže teologinja.
U Hrvatskoj je situacija očito drugačija pa je i ponašanje katoličkih vjernika u odnosu na Crkvu drugačije. Pitamo Gruenfelder da objasni u čemu je razlika, a onda kaže da u Hrvatskoj ”nema takve crkvenosti niti odgovornosti za crkvene institucije”.
”Osim toga, Katolička crkva u Hrvatskoj je previše skrenula u nacionalnu crkvu i promovira takve stavove, što je jedan posve anakron odnos s kojim se ljudi sve manje mogu identificirati, jer i vjernici iz Hrvatske sada počinju ići u svijet i upoznavati drugačije modele. Među vjernicima će nestajati ta potreba za nacionalnom identifikacijom kroz vjeru, ali Katolička crkva kao institucija u Hrvatskoj je i dalje previše birokratizirana. S njom se ne može identificirati te crkvenost među vjernicima kakva postoji u Austriji nije toliko razvijena. U Hrvatskoj onda nema ni potrebe istupati iz Katoličke crkve jer u Austriji to znači oslobađanje od crkvenog doprinosa tj. poreza, dok u Hrvatskoj to nije tako”, kaže Gruenfelder.
Problem Vatikanskih ugovora
Drugim riječima, Vatikanski ugovori su omogućili zajamčeno financiranje Katoličke crkve u Hrvatskoj novcem poreznih obveznika neovisno o volji katoličkih vjernika, ali i građana RH koji nisu katolici, pa sam čin istupanja iz Katoličke crkve nema konkretne društveno-financijske učinke kao u Austriji. Hrvatski način financiranja zapravo umanjuje slobodu i katoličkih vjernika i svih građana RH, kojima je političkom odlukom Tuđmanove vlasti nametnuto obavezno financiranje Katoličke crkve, a ne financiranje iz uvjerenja.
Anna Maria Gruenfelder ističe da bi bilo poželjno da se među katolicima u Hrvatskoj raširi svijest o tome da svećenici nemaju velečasnički položaj, nego da su oni zapravo dužnosnici Katoličke crkve, te da su odgovorni prema svojim vjernicima i ljudima uopće.
Različite reakcije austrijskih i hrvatskih katolika na crkvene seksualne skandale
Još jedan razlog zbog kojega katolički vjernici masovno napuštaju Katoličku crkvu u Austriji su i razni seksualni i zlostavljački skandali, koji nisu zaobišli ni austrijsku filijalu Vatikana.
Najpoznatiji je svakako skandal koji se ticao zloglasnog konzervativnog bečkog nadbiskupa Hansa Hermana Groëra, za kojega se sredinom devedesetih otkrilo da je bio serijski zlostavljač djece. Iako ga je papa Ivan Pavao II. maknuo s pozicije bečkog nadbiskupa, Groër je nastavio kao svećenik ispovijedati žene i držati mise. Unatoč apelima njegovih brojnih žrtava, crkvene su strukture Groëra zaštitile od bilo kakvog kriminalnog progona i osigurale mu lagodnu starost do konačne smrti od raka 2004., a mnogi austrijski vjernici su to odbili tolerirati i, još važnije, financirati te su se ispisivali iz Katoličke crkve da ne bi plaćali porez iz kojega je išao novac za Groëra.
Tu je i slučaj biskupa Kurta Krenna iz St. Pöltena, koji je pak bio poznat po svojima stavovima protiv Europske unije i islama te ga se smatralo jednim od najkonzervativnijih austrijskih biskupa. Onda se 2004. otkrilo da se u sjemeništu pod Krennovom kontrolom masovno s interneta skidala dječja pornografija – čak 40 tisuća fotografija i nikad javno objavljen precizan broj filmova. Krenn je izjavio da je to samo nevažna spačka, što je izazvalo burne reakcije vjernika i javnosti i dovelo do njegove ostavke.
Identitetska odrednica “Hrvat katolik”
U Hrvatskoj u međuvremenu također ne manjka pedofilskih i skandala seksualnog zlostavljanja od strane katoličkog klera i unutar Katoličke crkve u Hrvata, ali izostaje reakcija poput one među austrijskim katolicima. Još gore, od brojnih katoličkih vjernika u Hrvatskoj se može čuti da su pedofilski skandali izmišljeni ili da su žrtve svećeničkog zlostavljanja krive za ono što im se dogodilo te da o tome i nisu trebale javno progovoriti.
Kako je istaknula teologinja Gruenfelder, austrijski katolici imaju razvijenu građansku svijest pa reagiraju kao građani, ali imaju i razvijenu crkvenu svijest i smatraju da se crkvene skandale ne treba ni zataškavati ni ignorirati, nego raščistiti.
U Hrvatskoj je situacija među vjernicima većinom baš obratna, a održanju tog bolesnog mentaliteta utjelovljenog u frazi ”Hrvat katolik” pomažu i Vatikanski ugovori koji su građanima RH, uključujući i vjernike, oteli iz ruku mogućnost da odlučuju o tome hoće li financirati Katoličku crkvu ili ne.
(Index.hr)
