Već nekoliko godina Yugofešta u Grazu okuplja veliki broj ljudi sa naših prostora, a ove godine isti događaj pravi ogranak KPÖ PLUS u Salzburgu.
“Na jedan dan dovodimo Jugoslaviju u Salzburg. Cijela Juga jedna avlija – cijela Jugoslavija je jedna avlija, puna ukusnih ćevapa, jugopopa, plesa do zore, starih prica i novih prijateljstava. Svratite, povedite prijatelje i obitelj i raskomotite se”, stoji u objavi KPÖ PLUS u kojoj se najavljuje nedeljno okupljanje i dodaje.
„Festival organizuju ljudi iz Salzburga koji sami imaju porodične veze s bivšom Jugoslavijom. Na ovom festivalu ne pitamo da li neko govori bosanski, hrvatski, crnogorski ili srpski, već da li govori ‘po naški’ – ‘onako kako mi govorimo’.“
Ovaj događaj već šesti put zaredom se organizuje u Grazu u Volkshaus – sjedištu Komunističke partije Austrije. Tamo je i ove godine godine planiran bogat kulturno-umjetnički program a između ostalog nastupaju:
Električni orgazam
MANU DEVLA
Pomurski tamburaški orkestar
Plesna skupina KUD Bedem
YJ Drug b Drug
Kako bi se odao pravi počast interkulturalnom Balkanu, pozvani su umetnici koji će na jedan dan obojiti Volkshaus u plavo-belo-crvene boje i posetiocima dočarati gostoprimstvo naših južnih suseda. Zajedno stvaraju bogat kulturni program sastavljen od plesa i muzike, autentičnih kulinarskih specijaliteta, filma i zajedništva, navodi se u objavi KPÖ u Grazu.
Sjajna atmosfera mogla se vidjeti i prethodnih godina.
#Yugofešta u Gracu. Austrijski komunisti i gradonačelnica Elke Kahr okupili ljubitelje jugoslovenske kulture pic.twitter.com/EpiGZybrMa
— Novi DANI (@novi__DANI) July 6, 2024
Nastup Darka Rundeka prošle godine protekao je u dobrom raspoloženju publike, a poruka da nije važno iz koje republike bivše SFRJ dolazite, zaista se mogla i osjetiti.
Sto do stola mogli ste čuti albanski i makedonski jezik, vidjeti posjetioce u dresovima Crne Gore, Hrvatske i Srbije, ali su svakako dominirali dresovi Jugoslavije. Njih su nosili konobari ali i lokalni odbornici KPÖ koji su gostima sipali piće, a sama gradonačelnica služila je goste na jednom od štandova sa kolačima.
Iz pjesama koje su se pjevale i zabave koja je bila nezaboravna, jednostavno ste mogli steći utisak da ti ljudi koje bolna istorija dijeli, u drugačijem sistemu mogu živjeti i funkcionisati zajedno. Jednostavno, mržnje i nacionalizma nema tamo gdje ih država i zvanična propaganda ne nameću.
Popularnost KPÖ
KPÖ koja na izborima 2021. godine osvojila najveći broj glasova i vlast u Grazu a liderka lokalnog ogranka stranke i gradonačelnica ovog grada Elke Kahr ne krije simpatije prema jugoslovenskoj kulturi i muzici.
Zbog naglog rasta popularnosti komunista u Grazu i ove godine očekuje se veliki broj posjetilaca, posebno gastarbajtera porijeklom iz bivše Jugoslavije.
Svakako treba podsjetiti i na veliki rast popularnosti komunista u Austriji koji su nakon preuzimanja vlasti u Gracu napravili odličan rezultat na izborima u Salzburgu gdje su preko noći postali druga stranka po snazi u četvrtom po veličini austrijskom gradu.
Na web-stranici KPÖ u Gracu ranije je objavljen je tekst koji govori o tome kako je nastala ideja održavanja festivala koju ova stranka organizuje zajedno sa Jugo umetnicima i kulturnim radnicima koji prenosimo u nastavku.
Postjugoslovenski identitet
U Grazu živi više od 23.200 ljudi sa državljanstvom iz država bivše Jugoslavije, a mnogi od njih ne kriju simpatije prema SFRJ.
Ovaj fenomen prisutan je gotovo u cijeloj Austriji, o čemu je austrijska televizija ORF nedavno objavila i dokumentarac „Beč, poslednji jugoslovenski grad“.
U samom filmu sociolog Ana Mijić sa Univerziteta u Beču koja se bavi istraživanjem migracija i identiteta, govori da je postjugoslovenski identitet prisutan i među mlađim generacijama koje i ne pamte bivšu državu.
– Postjugoslovenski identitet sa jedne strane stoji protiv etnonacionalne identifikacije i predstavlja jedan vid otpora i način izbjegavanja etnonacionalnih granica. Odbijanje toga. Ova postjugoslovenska identifikacija rekla bih da je generacijski nezavisna i zapravo je evidentna i kod mlađih generacija koje uopšte nisu doživjele socijalističku Jugoslaviju – kaže Mijić.
Ona dodaje da se ljudi iz bivše Jugoslavije smatraju, u poređenju sa drugim grupama imigranata, uzornim primjerima integracije. Ipak objašnjava da ovi ljudi iako pripadaju Austriji, zbog iskustva nepotpune pripadnosti koje se raširilo se i na mlađe generacije, teže za drugačijim konceptom identiteta.
(novidani.com)
