Tijekom ljetnih dana kada temperatura zraka prelazi 30 stupnjeva Celzijevih raste potražnja za hlađenjem. Kako bi građanima omogućili da na ekološki prihvatljiviji način rashlade prostorije u kojima borave, bečko gradsko poduzeće za opskrbu energijom „Wien Energie“ širi mrežu daljinskog hlađenja u austrijskoj prijestolnici. Do 2026. godine namjeravaju uložiti 90 milijuna eura u ovaj klimatski prihvatljiv sustav hlađenja, a već iduće godine tako bi se trebala hladiti i zgrada bečke gradske vijećnice. Pomoću moderne tehnologije, koja između ostaloga toplinsku energiju pretvara u rashladnu, potrošnja energije smanjit će se za 70 posto, a emisija ugljikovog dioksida za 50 posto u odnosu na uobičajene klima-uređaje.
U suradnji s bečkom gradskom službom za izgradnju i upravljanje zgradama (MA 34) poduzeće „Wien Energie“ u proteklih nekoliko mjeseci stvorilo je tehničke preduvjete za prelazak na sustav daljinskog hlađenja postavljanjem potrebnih cijevi. Sljedeći je korak zamjena sadašnjih, zastarjelih uređaja za hlađenje. Nakon završetka radova, koji je predviđen za 2022. godinu, sustav hlađenja u vijećnici imat će rashladni učinak koji otprilike odgovara onome 400 klima-uređaja.
Kako funkcionira daljinsko hlađenje?
Proces ovakve vrste hlađenja započinje u centralnom postrojenju. Ondje se pomoću visokoučinkovitih rashladnih uređaja proizvodi energija u obliku rashlađene vode. Za pogon uređaja osim električne energije u velikoj se mjeri koristi i toplinska energija koja, primjerice, za vrijeme ljeta često dolazi iz bečkih spalionica otpada. Voda koja je rashlađena na temperaturu od oko pet do šest stupnjeva Celzijevih distribuira se putem odgovarajuće mreže izravno do potrošača gdje se predaje uređaju za hlađenje. Pritom se, između ostaloga, koriste takozvani ventilokonvektori, moderni sustavi koji imaju mogućnost prebacivanja s grijanja na hlađenje i obrnuto. Nakon toga voda se vraća u postrojenje kako bi se ponovno rashladila.
Više od 140 zgrada u glavnom gradu Austrije već je prešlo na sustav daljinskog hlađenja. Među njima su, na primjer, Sveučilište u Beču, Austrijska središnja banka, Bečka opća bolnica, luksuzni hotel Palais Hansen Kempinski i poslovni neboder Ringturm.