“Špijuniranje među prijateljskim zemljama nije samo neuobičajeno i nepoželjno. Ono je i neprihvatljivo”, rekao je austrijski predsjednik Aleksander Van der Belen.
Radi se prije svega o faks-priključcima, ali i telefonima i pojedinim mejl adresama, koje je BND pratio od 1999.do 2006, objavili su list “Standard” i magazin “Profil”.
Kancelar Sebastijan Kurc rekao je da je prije nekoliko godina bilo sumnji u akivnosti njemačke obaviještajne agencije u Austriji.
Priznao je da je jedna austrijska istraga u to vrijeme nije došla do zaključka o špijuniranju zato što Njemačka nije sarađivala ali je rekao da će tužilaštvo ponovo pogledati tu materiju sada “ako postoje nove informacije”.
Austrija je kontaktirala njemačke vlasti nakon objavljivanja ovih informacija uputivši pitanje ko je špijunirao i kada je špijuniranje završeno, prenosi AP.
“Želimo da budemo sigurni da je špijuniranje okončano i ako su podaci sačuvani želimo da oni budu obrisani”, rekao je Kurc novinarima.
On je, međutim, dodao da Austrija “nema sada indicija da je špijuniranje nastavljeno” poslije 2006. godine.
Predsjednik odbora za obaviještajne službe njemačkog parlamenta Armin Šuster rekao je za medijsku grupu Funke da ovaj komitet već provjerava da li je riječ o novim navodima ili se oni odnose na ono što je već bilo poznato 2015. kada se BND suočila sa optužbama da je eventualno pomagala Sjedinjenim Državama da špijuniraju Evropljane.
(Tanjug)
