„Situacija je slična kao u kući u kojoj srušite nosivi zid, a da predhodno niste sazidali novi. Prvo se nagne plafon, tako da ne možete otvoriti vrata. Na kraju cijela zgrada više ne stoji pravo. Ljudi se više ne usuđuju ući u tu zgradu. Postaje opasno. U sličnoj opasnosti se nalazi i Bosna i Hercegovina”, piše pored ostalog Adelheid Wölfl u tekstu objavljenom u listu „der Standard”.
Ona podsjeća da se u oktobru održavaju izbori na svim nivoima i u RS i FBiH i na državnom nivou, gdje se bira Predsjedništvo i da je Izborni zakon davno trebao biti promijenjen. „Političke vođe se nisu htjele dogovoriti i to neće uraditi ni do jeseni”, piše dalje u tekstu pod naslovom „Bosni i Hercegovini prijeti ustavna kriza”.
Adelheid Wölfl, inače dobar poznavalac prilika u BiH dalje podsjeća da bi zbog toga „neke stranke mogle bojkotovati izbore ili ne prihvatiti rezultate izbora”. „U najgorem slučaju niti u Federaciji BiH niti na državnom nivou ne bi bio konstituisan Parlament niti vlada. Neke stanke bi se u potpunosti mogle povući iz institucija, dakle `napustiti kuću`, kao što se dogodilo prije rata”.
„Stručnjak za Balkan Bodo Weber u jednoj analizi za Democratization Policy Council piše da se „EU u BiH suočava sa najvećom ustavnom krizom od kraja rata i da se mora prilagoditi neuspjehu svoje inicijative u BiH. Zaista, diplomate trenutno ne vide izlaz. Visoki predstavnik Valentin Inzko je imao mogućnost intervencije kada su nacionalisti pokušali bojkotovati formiranje parlamenta u Federaciji BiH. Međutim, sada su mu zbog jedne druge odluke Ustavnog suda ruke vezane. Brisel i Washington od oktobra pokušavaju privoliti političke stranke da promijene stav. Međutim, bez uspjeha. Pod hitno je potreban strukturalni proces kako bi se izradilo rješenje i spriječio kolaps“, preporučuje austrijska novinarka Adelheid Wölfl.
„Najodgovorniji za krizu je nacionalista i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice, Dragan Čović. Čovićev HDZ želi da njihovi ljudi budu birani u Dom naroda. Ustavni sud je odobrio izmjene modela izbora hrvatskih članova u Dom naroda, kako većina građana sa bošnjačkim imenima ne bi mogla odrediti predstavnike hrvatskog naroda. Čović je međutim dodatno postavio maksimalne zahtjeve koji nemaju nikakve veze sa tim modelom. On u osnovi želi da samo HDZ-ovi birači praktično mogu birati hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Dakle, njega samog.
Takav zahtjev neće prihvatiti ni nacionalističke bošnjačke niti multietničke stranke. Jedno takvo rješenje je protivno ustavu. Presudom Evropskog suda za ljudska prava je predviđeno da svi Bosanci (ne kao do sada, samo Bošnjaci, Hrvati i Srbi, nego i Jevreji i Romi) mogu biti birani u Predsjedništvo BiH. Svi bi morali imati pristup tim izborima, bez obzira pripadali oni jednoj etničkoj grupi ili ne.
U osnovi se radi o starim sukobima: nacionalisti žele samo predstavnike po „etničkom ključu” , a liberalne snage žele ojačati građansku opciju. Međutim, ljudi poput Čovića imaju dodatni vjetar u leđa. Njegovu agendu ne podržava samo predsjednica susjedne Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović. „Također i podrška hrvatske vlade za „etnonacionalističku agendu HDZ-a u susjednoj BiH predstavlja ozbiljnu prijetnju za jedinstvo EU u pristupu prema BiH”, upozorava Weber. Brisel je satjeran u ćošak”, piše Adelheid Wölfl.
(Vijesti.ba / DW)
