Donosimo hronološki prikaz nekih od najvažnijih događaja na svjetskoj političkoj i društvenoj sceni.
Ruski izbori, isti predsjednik
Dana 19. marta, nakon održanih predsjedničkih izbora i 99 posto prebrojanih glasova, zaključeno je da će Vladimir Putin biti definitivni pobjednik i novi stari predsjednik Ruske Federacije. Prema podacima ruske centralne izborne komisije, Putin je uvjerljivo zauzeo prvo mjesto među kandidatima sa više od 76 posto osvojenih glasova.
Inače, Putin je čovjek koji se na jedan ili drugi način nalazi na čelu države već 18 godina.
Dva ne tako obična političara
Sredinom juna predsjednici Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump i Sjeverne Koreje Kim Jong-un sastali su se na istorijskom samitu u Singapuru gdje su nakon verbalnog rata u prošlosti i međusobnih prijetnji prvi put direktno razgovarali.
Tamo su potpisali i zajedničku deklaraciju čiji uvod izdvajamo u nastavku:
“Predsjednici Donald Trump i Kim Jong-un održali su prvi samit 12. juna 2018. Predsjednici su vodili sveobuhvatnu, duboku i iskrenu razmjenu mišljenja vezanih za uspostavu novih odnosa između SAD-a i Sjeverne Koreje te gradnju održivog mira na Korejskom poluostrvu. Trump se obavezao dati sigurnosne garancije Sjevernoj Koreji, dok je Kim Jong-un obećao izvršavanje obaveze denuklearizacije Korejskog poluostrva”
Brexit, nebrexit
Godina na izmaku trebala je biti presudna kada je riječ o načinu izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije. Ipak, ništa od toga – ono što je predstavljeno kao rješenje, odnosno plan razvoda, naišlo je na kritike oba tabora i o tome će se glasati tek u januaru. Premijerka Theresa May imala je zbog te neodlučne političke igre poprilično užarenu stolicu.
Slučaj Khashoggi
Jamal Khashoggi, inače kritičar politike Saudijske Arabije i prestolonasljednika Mohammeda bin Salmana, ubijen je 2. oktobra u konzulatu ove zemlje u Istanbulu te je njegovo tijelo raskomadano i izneseno iz zgrade.
Slučaj je tekao od potpunog negiranja Rijada da se desilo bilo kakvo ubistvo, do priznanja da je ono “greška” i da se za počiniteljima traga. Ubistvo je izazvalo izuzetan zapadni pritisak na Saudijsku Arabiju s izuzetkom pritiska iz Washingtona.
Kada smo već kod Saudijske Arabije, država je prošla neke temeljne promjene kada je riječ o položaju žena u zakonu. Žene u Saudijskoj Arabiji od 2018. mogu upravljati motornim vozilima, a dobile su i pravo da se prijave u vojsku.
Legalizacija marihuane u Kanadi
Kanada je 16. oktobra postala druga zemlja u svijetu, a prva zapadna zemlja u kojoj je legalan uzgoj, posjedovanje i konzumacija kanabisa u rekreativne svrhe.
Urugvaj je prije pet godina prvi legalizovao kanabis u rekreativne svrhe, a baš kao i u ovoj zemlji, Kanađani će sada moći koristiti sve derivate kanabisa. Legalizacija marihuane uslijedila je nakon što je Senat u junu ove godine sa 52 glasa za i 29 protiv usvojio novi zakon koji odobrava upotrebu marihuane u rekreativne svrhe.
Brazilski Trump
Krajem oktobra Jair Bolsonaro, poznat i kao brazilski Trump zbog svojih radikalnih pogleda na “utjerivanje pravde”, mučenje i status žena u društvu, izabran je za predsjednika Brazila s 56 posto glasova ispred svog ljevičarskog suparnika Fernanda Haddada koji je osvojio 44 posto.
Bila jednom Angela Merkel
Krajem oktobra njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je čelnicima Hrišćansko-demokratske unije (CDU) kako se na kongresu stranke 8. decembra neće kandidovati za predsjednicu CDU-a.
Ona se neće više kandidovati ni za zastupnicu u Bundestagu, što svakako isključuje mogućnost da bude izabrana za kancelarku. Podsjećamo, ona je na čelu CDU-a od 2000. godine, a na poziciji kancelarke najmoćnije evropske države od 2005. godine.
Preokret u SAD-u
Na izborima u novembru Demokratska stranka je poslije osam godina osvojila većinu u Kongresu SAD-a, ali su republikanci, ipak, uspjeli zadržati kontrolu u Senatu. Tako će Zastupnički dom dobiti većinu demokrata, dok će republikanci američkog predsjednika Donalda Trumpa zadržati kontrolu nad Senatom.
Time je okončana vladavina jedne partije. Predsjednik Donald Trump nije bio na glasačkom listiću, ali glasanje je djelovalo kao referendum o američkom lideru, njegovoj politici i republikanskim političarima.
Žuti prsluci
Novembar je izazvao najveće francuske proteste u posljednjih nekoliko godina. Popularno nazvani “žuti prsluci” pokazali su nezadovoljstvo zbog, prvenstveno, rasta cijena goriva. Uzroci su porez na ugljendioksid i druge štetne materije u izduvnim gasovima preko cijene goriva. Na vrhuncu je na ulicama bilo više od 280.000 osoba, a zbog nasilne prirode demonstracija poginulo je deset osoba i gotovo 4.000 njih je povrijeđeno, uključujući i policajce.
Sve je urodilo plodom jer je centralna vlast u Parizu preko Emmanuela Macrona obećala povećati minimalac za 100 eura, a povećane su i plate policajcima.
Umro George H.W. Bush
Prvog decembra bivši američki predsjednik George H.W. Bush preminuo je u 94. godini. Bush je bio 41. predsjednik SAD-a u periodu od 1989. do 1993. godine. U četiri decenije dugoj karijeri bio je i kongresmen, ambasador UN-a, delegat u Kini, direktor CIA-e te potpredsjednik u dva mandata. U aprilu ove godine je hospitliziran nakon što je utvrđeno da ima raširenu infekciju.
Američko povlačenje iz Sirije i dijelom iz Afganistana
Naređenje o povlačenju američkih snaga iz Sirije je potpisano krajem decembra jer je predsjednik SAD-a Donald Trump 19. decembra naredio potpuno povlačenje američkih trupa nakon što je proglasio “pobjedu” nad Islamskom državom u toj zemlji.
Washington je pokrenuo vojnu operaciju u Iraku u junu 2014. godine, a u Siriji u septembru 2014. godine. U Siriji je trenutno angažovano više od 2.000 američkih vojnika.
Trump i njegova administracija također planiraju povući hiljade vojnika iz Afganistana. Neimenovani američki zvaničnici su otkrili da će SAD povući blizu 7.000 svojih vojnika iz te zemlje, gotovo polovinu koja se trenutno tamo nalazi.
Svi naši ratovi
S obzirom na crne brojeve od prošle godine, možemo zaključiti da ratna razaranja i ubijanja nisu znatno drugačija i da se statistika kreće između 100.000 i 130.000 žrtava ratnih dešavanja.
Ratovi u 2018. dešavali su se u gotovo istim zemljama kao i tokom 2017. godine. U Afganistanu je poginulo 35.900 osoba, u Siriji 31.200, u Jemenu 25.700, u Iraku 4.800, u Nigeriji 3.000, u sukobu s Boko Haramom poginulo je 2.200 ljudi, u Somaliji 3.900 osoba, u Južnom Sudanu 1.100, a u Maliju 1.200. U meksičkom ratu protiv narkokartela poginulo je 13.200 osoba.
Teroristi ne spavaju
Najveći teroristički napadi tokom godine koja je iza nas desili su se u Afganistanu, Pakistanu, Siriji i Nigeriji. U Kabulu je 27. januara ubijeno 100 osoba, a više od 200 je ranjeno kada je talibanski bombaš samoubica aktivirao eksplozivnu napravu u blizini vladninih zgrada.
U julu je u pakistanskom Mastungu ubijeno 150 osoba, a njih 180 ranjeno kada je bombaš samoubica aktivirao bombu. Istog mjeseca više od 250 osoba ubijeno je kada su islamisti napali sirijska sela. Prilikom napada ubijeno je više od 60 terorista. U Nigeriji je u novembru ubijeno 118 vojnika prilikom napada terorista Boko Harama.
Evropa je ove godine bila mirnija nego u prethodnim periodima. U martu je 26-godišnji muškarac privržen IDIL-u ubio četiri osobe, a ubrzo je u policijskoj akciji i on likvidiran.
U majskom pariskom napadu nožem, 21-godišnjak od ranije poznat kao naklonik terorista, ubio je jednu osobu nakon čega je neutraliziran. Istog mjeseca u Belgiji je muškarac na privremenom otpustu iz zatvora ubio četiri osobe, a i on je likvidiran u uspješnoj akciji policije.
Krajem augusta afganistanski tinejdžer ubio je dvojicu Amerikanaca na amsterdamskoj željezničkoj stanici nakon čega je ubijen.
(Klix)
