Razgovarao: Dragan JERINIĆ
“Vidjeli smo da pandemija ne poznaje ni granice, ni etničku pripadnost i da je potreban združeni, zajednički odgovor na ovaj izazov. Nažalost, bilo koja kriza ujedno predstavlja i priliku za oportuniste koji žele da steknu političku ili privatnu korist, što je nešto što apsolutno ne treba nikome, pogotovo ne građanima ove zemlje. Bilo ko ko misli da politička podjela može pomoći u ovoj situaciji će naštetiti cjelokupnoj spremnosti zajednice da odgovori na ovaj izazov. Zajedništvo i koordinacija su od najveće važnosti, nabavka vakcine je sada prioritet i sve zemlje rade na tome kako bi uspjele da dođu do raspoloživih količina vakcina. Srećom, kako testiranje napreduje dostupno je sve više vakcina. Ponovaljam, koordinisan odgovor je veoma važan, a naročito sačinjavanje planova vakcinacije i važno je baviti se tim narednim korakom logistikom. Dakle, prvo pronaći vakcine, a zatim ih na odgovarajući način dopremiti do onih kojima su potrebne” kaže ambasador Nelson.
Moj lični utisak da su pojedine državne institucije mogle i morale više da urade, konkretno Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) je jedna od institucija koja nije ništa ni uradila, ni predložila da se olakša poslovanje privrednicima. Politička tema je bila i Centralna banka BiH, kao i nepostizanje sporazuma sa MMF-om. Moje pitanje, ima li previše politizacije i politike oko pandemije korona virusa sad kad je potrebno donositi brze i efikasne mjere?
NELSON: Politizacija i politika su poremetile odgovor na privredne potrebe u toku prethodne godine. Prošle godine je MMF ponudio svoj instrument brzog finansiranja, kako bi se na brz način zemlji omogućila finansijska injekcija, kako bi ona mogla da odgovori na izazove pandemije. To se pretvorilo u dugotrajan proces, a sama raspodjela sredstava je trajala mjesecima. Mislim da je jedna od stvari koje treba da budu u žiži jeste kako odgovoriti na ekonomske posljedice.
MMF je ponovo spreman da ponudi finansiranje, kako bi pomogao BiH da pruži odgovor na ekonomske posljedice. To je instrument dugoročnog, odnosno srednjoročnog finansiranja, koji dolazi uz određene uslove, poput onog prethodnog instrumenta brzog finansiranja, ali ti uslovi nisu bolni za poslovni svijet, građane, niti vlast. To nisu strogi uslovi, kakve nekad viđamo kod MMF-a. To su uslovi koji traže od BiH da preduzme pametne, dobre reforme koje su kompatibilne upravo sa evropskim putem.
BiH nema riješena određena pitanja u skladu sa evropskim standardima. To su reforme poput Zakona o elektronskom potpisu, Zakon o električnoj energiji i gasu i slično. To su sve zahtjevi o kojima se priča već godinama i nije ništa novo. To nije nešto što bi trebalo da bude predmet pregovora ili nesporazuma za bilo koju zemlju koja se gradi ka statusu kandidata. BiH uz ove reforme može napredovati ka boljem ispunjavanju evropskih ekonomskih standarda i time se bolje prilagoditi uslovima i bolje odgovoriti na krizu, privući investicije, otvoriti nova radna mjesta i riješiti taj dio problema koji je pandemija uzrokovala.
Nadam se da će se nastaviti pregovori sa MMF-om, jer smatram da je veoma važno da BiH ne propusti priliku da dođe do ove finansijske injekcije, odnosno povoljnih sredstava koji će pomoći ekonomske reforme, poslovnom svijetu i privredi u cjelini. Možda to nekim političarima nema smisla ali oni moraju biti u mogućnosti da sagledaju širu sliku i konačni cilj a to je napredovanje na evropskom putu, što građani žele. Imamo dobru šansu u 2021. godini da ovu krizu pretvorimo u priliku i unaprijedimo privredne uslove i okruženje u BiH.
Građani na izborima pokazali da žele promjene i napredak
Izbori su završeni takođe u specifičnim okolnostima. U Republici Srpskoj SNSD je ostala najjača stranka, ali sa bitnom promjenom u Banjaluci i Bijeljini, gdje su dva mlada političara iz opozicije dobila podršku građana. Smatrate li da može doći do političkih nestabilnosti ili promjena i prije opštih izbora 2022. godine?
NELSON: Kada pogledam na izbore 2020. godine, prije svega bih htio reći da sam zahvalan i želim da prepoznam vanredne napore koje je CIK uložio da bi se izbori uopšte i održali u ovim vanrednim uslovima pandemije. Drago mi je što su se izbori desili, što je toliki broj građana učestvovao u izborima i mislim da je to pozitivno.
Učestvovanje građana u izborima 2020. godine je pokazao da je velikom broju građana dosadio ovo nepromijenjeno stanje, status quo. Građani žele promjenu, napredak, da vide političare na lokalnom nivou koji govore o stvarnim, konkretnim rješenjima za unaprijeđenje uslova u gradovima širom BiH. Dakle, obratiti pažnju na nova radna mjesta, bolje usluge, bolje vladanje i transparentnost, spremnost da se riješi pitanje korupcije a to je sve što ovaj status quo omogućava. Jako je dobro bilo vidjeti demokratiju na djelu, da građani vežu svoje glasove za rezultate i stvarna obećanja, ne samo retoriku.
Istovremeno, ovi izbori su bili kao i prije u smislu da smo vidjeli mnoge nepravilnosti i slabosti izbornog procesa u BiH. To je od strane Vijeća Evrope i OSCE-a proučavano godinama i zemlji su dostavili spisak preporuka, sve ono što treba rješavati u izbornom procesu. Ova 2021., koja nije izborna je godina kada te reforme treba prioritizirati i rješavati. Ljudima je dosta osjećaja da im se glasovi ne broje, da nisu bitni. Slabosti mogu i treba da budu rješene uz konkretne promjene, kao što je pitanje biračkih odbora, koji nisu nepristrasni, koji znaju biti pod političkim pritiskom. Dakle, postoje mnoge promjene i unaprijeđenja koja treba donijeti u izbornom sistemu. Sad je vrijeme da se na to fokusiramo i podstičemo lidere da se time bave a građane do očekuju i zahtjevaju poboljšanje u tom procesu.
Nova američka administracija donosi novu energiju
Vaša zemlja dobila je novu administraciju a u BiH smo imali situaciju da je javnost u Republici Srpskoj bila sklonija bivšem predsjedniku Trampu, dok su u Federaciji BiH bili skloniji sadašnjem predsjedniku Bajdenu. Da li promjene u američkoj administraciji znače i značajniju promjenu pristupa problemima u BiH?
NELSON: Mislim da svaka promjena administracije u Americi donosi novu energiju i obnovljen focus na pitanja vanjske politike. Predsjednik Bajden je predsjednik sa decenijskim iskustvom u vanjskoj politici, kao i ličnim iskustvom na zapadnom Balkanu i BiH. Kad pogledamo unazad četiri godine, slična priča je bila i tada, a vidjeli smo da su mnogo stvari ipak išle u drugom smjeru.
Bilo je mnogo špekulacija da će se dogoditi velike promjene ali ono što je istina jeste da je godinu za godinom, administracija za administracijom ostala dosljedna u podršci BiH i njenom uspjehu. Dosljednost se odnosi na dosljednost u podršcu pri sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, u pružanju podrške BiH, njenom suverenitetu i teritorijalnom integritetu.
Sve te špekulacije, oko toga šta se može promijeniti u Vašingtonu, mislim da nam to malo odmaže jer može odvući pažnju od pitanja koje treba riješiti, kao što je ekonosmki odgovor na situaciju, izborna reforma, odgovor na 14 ključnih prioriteta u mišljenju EU. To su važne reforme koje su urgentne u ovom trenutku i niko ne treba da čeka da Vašington preuzme te probleme. To su problemi koji treba da se riješavaju lokalno, kroz kompromis, konsenzus i dijalog među političkim liderima BiH.
SAD će uvijek biti za stolom, pokušati pomoći te razgovore i vršiti pritisak za postizanje konsenzusa. Podrška SAD vašem napretku, na putu evroatlanskih inegracija je uvijek bila tu i dosljedna je. Mi vidimo da postoji potencijal u ovoj zemlji da se pridruži evroatlanskoj zajednici demokratije i želimo da se taj potencijal i realizuje, a to će zahtjevati odluke, kompromise I konsenzus u zemlji. Mi ćemo učiniti sve što je u našoj moći da okupimo lidere, da bi donijeli te teške, ali moguće odluke.
Status Republike Srpske definisan Dejtonom
Na neki način, u Banjaluci imamo utisak da su sarajevske političke partije više retorički krenule u radiklizaciju političke atmosfere najavljujući moguće ustavne promjene. Kako američka administracija vidi položaj Republike Srpske u dejtonskoj strukturi BiH i da li su moguće te radikalnije dejtonske promjene koje zagovaraju određene političke opcije i iz Republike Srpske i iz Federacije BiH?
NELSON: Takođe svjedočim istoj toj uznemirujućoj retorici podjela iz cijele zemlje. Vrijeme je da lideri sjednu i zajedno odrede budućnost ove zemlje. Ponavljanje i povratak retorici netolerancije i podjela je jako opasno i samoporažavajuće.
Kada je riječ o statusu Republike Srpske, kao entiteta ili statusu FBiH, Dejtonski mirovni sporatum je potvrdio suverenitet, teritorijalni integritet BiH, kao jedinstvene nezavisne države koja se sastoji iz dva entiteta i njenih konstitutivnih naroda i ostalih. Zemlja treba garantovati ljudska prava i zaštitu svim građanima u skladu sa Zakonom. To je jasan američki stav.
Mi podržavamo potpunu provedbu dejtonskog mirovnog sporazuma i prihvatamo osnove sporazuma. Taj Ustav je dobar osnov već 25 godina mira, ali imamo iskustvo i građani imaju iskustvo da postoje manjkavosti u Ustavu. Svaki Ustav je živ dokument i treba ga vremenom mijenjati. Određene manjkavosti Dejtona su spomenute i u odlukama Ustavnog suda ali i Evropskog suda za ljudska prava i to treba rješavati i može biti riješeno kroz mehanizme koje BiH Ustav predviđa.
Čvrsto vjerujem da se te manjkavosti mogu riješiti korak po korak kroz ozbiljne pregovore, komprmis i dijalog. Važno je da i građani i lideri ostanu fokusirani na postepena riješenja i poboljšanja. Svaka nova članica EU je morala modifikovati u nekom smislu svoj Ustav. Ovo nije egzistencijalna prijetnja BiH, niti bilo kom entitetu ili bilo kojem konstitutivnom narodu. Ovo su promjene koje se mogu postići postepeno, a 2021 je zaista prava godina da se to učini. SAD će uvijek biti tu da pomogne da se omogući jačanje vladavine prava i jednakosti za sve građane.
Ideja bojkota izbora u Srebrenici je kontraproduktivna
Ponovljeni izbori u Srebrenici nose i najave bojkota. Imate li poruku građanima Doboja i Srebrenice, gdje bi se u nedjelju trebalo da održe ponovljeni izbori?
NELSON: Mislim da je nesporno da građani Doboja i Srebrenice znaju da je došlo do mnogobrojnih nepravilnosti u toku izbora. Nadležnost za riješavanje nepravilnosti pala je na CIK i njihova je obaveza bila da takve nepravilnosti riješe. Odluka i zaključak je bio da je izbor epotrebno ponoviti i ta se odluka mora ispoštovati.
Razumijem da se mnogi ljudi ne slažu sa tim, ali je važno da se shvati jedna stvar. Možda se ja ne slaže sa nekom odlukom ali je moram prihvatiti i održati još jedne izbore, koji će biti vjerodostojni, kredibilni i neće imati toliko nepravilnosti. Nažalost, ideja bojkotovanja izbora je potpuno kontraproduktivna. Građani treba da budu spremni da svoje pravo iskoriste, da izađu i glasaju.
Omogućena su sredstva za održavanje ponovljenih izbora a CIK, organizacija “Pod lupom” i ostali će pratiti odvijanje izbora a građani treba da se odazovu, da glasaju i da se njihov glas čuje. Kada se glasovi budu brojali, građani i lideri treba da ispoštuju rezultate i da se konačno počnu baviti svojim poslom.
