Izglasan je prijedlog direktive, koja bi po tvrdnjama Komisije Uniju trebao uvesti u 21. stoljeće i osigurati da autori glazbe, filmova i vijesti budu pravedno plaćeni za svoj rad. Taj prijedlog pokrenuo je jedan od najžešćih lobističkih ratova u povijesti Bruxellesa u kojem snage odmjeravaju na jednoj strani medijske kuće i Paul McCartney, a na drugoj tehnodivovi i pobornici slobode interneta.
I Hrvatska je potpisala deklaraciju kojom se podržava donošenje direktive o autorskim pravima.
Sadržaj teksta
Odlučujuća faza
“Otkako je Europska komisija iznijela svoj prijedlog prije dvije godine, vode se komplicirane rasprave, koje su ponekad teške, a također se intenzivno lobira sa svih strana”, rekla je europska povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo Mariya Gabriel uoči ključnog glasovanja u Europskom parlamentu.
“Sada smo u odlučujućoj fazi: današnja pravila pripadaju prošlom svijetu u kojemu nije bilo širokopojasnog interneta, smartfona ili društvenih mreža”, kazala je ona.
Gabriel je pozvala zastupnike da glasuju za kontroverznu reformu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. Međutim, to nije glasovanje o konačnom prihvaćanju zakonodavnog prijedloga, nego tek utvrđivanje pozicije Europskog parlamenta, na temelju koje se mogu otvoriti pregovori o konačnom tekstu zakona s drugim suzakonodavcem, Vijećem EU-a, to jest s državama članicama.
Europski parlament je u srpnju odbio prijedlog koji je nešto ranije usvojio nadležni Odbor za pravna pitanja, a danas su zastupnici ponovno glasali o tom prijedlogu.
Internetski prihod
“Kako pada prodaja novina, jedina nada je uvođenje internetskog prihoda. No, veliki internetski igrači jednostavno besplatno uberu plodove rada izdavača i agencijskih novinara, a rezultat je siromašenje cijele industrije”, upozorili su šefovi novinskih agencija u pismu Europskom parlamentu i osudili Facebook i Google da svoje protivljenje grade na “potpunoj laži” – navodnoj prijetnji slobodnom pristupu internetu.
“Mi samo tražimo da oni koji kradu vijesti pošteno plate”, poručili su.
Borba se vodila oko dvaju elemenata prijedloga zakona. Prvi je članak 13 po kojem bi platforme kao što je Googleov YouTube bile zakonski odgovorne za kontrolu korištenja sadržaja zaštićenog autorskim pravima kako bi se spriječilo potkradanje njihovih autora. Drugi je članak 11 koji bi uveo tzv. “susjedna prava” (autorskom pravu susjedna ili srodna prava), odnosno tzv. “porez na linkove”, po kojem bi novine, časopisi i novinske agencije morale dobivati naknadu za autorska prava kada bi Google ili druge internetske stranice dijelile poveznice na njihove članke, uključujući i kratke isječke članaka.
“Bit će to komplicirano glasovanje”, upozorio je glasnogovornik EP-a. Dokaz za to je više od 250 amandmana.
Sporni članak 13
Podsjetimo, članak 13 odgovornost za kontrolu korištenja autorskog sadržaja u potpunosti prebacuje na pojedine internetske stranice, uvodeći pritom ideju automatskog filtera sadržaja koji bi de facto zabranio korištenje popularnih memova poput Grumpy Cat, ali i citate s Wikipedije i razne druge stvari koje su uobičajeni i ustaljeni dio internetske komunikacije. Članak 13 ne predviđa pravne sankcije za probleme koji mogu nastati zbog pogreške automatskih filtera, zbog čega se postavlja pitanje kako će se rješavati postupci pogrešnih uklanjanja sadržaja s interneta.
Zbog odredbe u spornom članku koja svakoj članici kontrolira suverenost u implementaciji Direktive, svi bi internetski ponuđači bili prisiljeni svoje poslovanje prilagoditi zakonima svake pojedine članice Europske unije. To bi bio nevjerojatno kompliciran i skup proces, što je doslovno i najgori mogući način da se postigne jedinstveno digitalno tržište, što je jedan od deklariranih ciljeva nove direktive.
Deklaraciju potpisalo samo sedam ministara kulture zemalja EU-a, uključujući Hrvatsku
Hrvatsko ministarstvo kulture objavilo je da je ministrica Nina Obuljen Koržinek potpisala deklaraciju kojom se podržava donošenje direktive o autorskim pravima.
Ministarstvo kulture objavilo je deklaraciju ministara kulture država članica EU, pokrenutu na inicijativu francuske ministrice kulture i komunikacija Françoise Nyssen, no iz deklaracije je vidljivo da ju je osim francuske i hrvatske ministrice potpisalo tek pet ministrica i ministara kulture, i to: njemačka ministrica Monika Grutters, belgijska Alda Greoli, bugarski ministar Boil Banov, španjolski Jose Guirao Cabrera, grčki Myrsini Zorba i rumunjski George Ivaccu.
Iz Ministarstva su priopćili da je ministrica Obuljen Koržinek potpisom podržala deklaraciju koja se tiče prijedloga Direktive o autorskim pravima “želeći istaknuti važnost i značenje reforme autorskih prava čiji je cilj osigurati uravnoteženiji zakonski okvir za sve dionike koji stvaraju u digitalnom okruženju”.
Tražili da pregovori prođu glatko
U deklaraciji se navodi da potpisnici zagovaraju da pregovori “prođu glatko” te da se zadrži suština, kako je nazivaju, reforme o autorskim pravima.
“Autorsko pravo moglo bi učinkovito koristiti kao pravna osnova za pravičnu naknadu stvaraocima i izdavačima, osobito od strane platformi koje su postale glavni izvori pristupa sadržaju na internetu. Primjenom uravnoteženih rješenja, novih ciljanih iznimaka i olakšanog pristupa sadržaju treba voditi računa o slobodi govora, interesima javnosti i korisnika djela”, navodi se u priopćenju Ministarstva kulture o deklaraciji koju je potpisala Obuljen Koržinek.
O prijedlogu Direktive o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu o kojoj danas raspravlja Europski parlament ministrica kulture Koržinek je razgovarala na sastanku održanom prošlog petka u Ministarstvu kulture s predstavnicima umjetničkih i strukovnih udruga koji su ponovili svoju čvrstu podršku predloženoj Direktivi, navode iz Ministarstva.
Obuljen želi strože zakone o autorskim pravima
“Ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek podržala je reviziju Direktive i stavove predstavnika udruga, ističući kako je u digitalnom vremenu važno da se hrvatsko zakonodavstvo vezano za zaštitu autorskih prava unaprijedi te da se u cijelosti poštuju dosadašnja postignuća koja se odnose na pravičnu naknadu autorima i zakonito korištenje autorskih djela
Cilj je Direktive poboljšati autorsko-pravnu zaštitu kreativnih, kulturnih i medijskih sadržaja na internetu, a istodobno u određenoj mjeri ograničiti autorsko pravo radi lakšeg korištenja autorskih djela u znanosti i istraživanju, obrazovanju i zaštiti kulturne baštine”, navodi se u priopćenju Ministarstva.
