Takozvana deglobalizacija jedna je od prvih posljedica koje se očekuju, s obzirom da je COVID-19 dao argumente onima koji se bore za veću samodostatnost zemalja članica. Ta je tema, naročito kada su u pitanju opskrbni lanci, na dnevnom redu bila i prije ove situacije, a sada je samo značajno aktuelizovana. Stručnjaci vjeruju da su na to uticale protekcionističke politike američkog predsjednika Donalda Trumpa, kao i težnje Ujedinjenog Kraljevstva da napusti EU.
Zagorčavanje života migrantima
Sve to, uz činjenicu da su velike razlike između plata u, na primjer, Kini i drugim bogatijim zemljama otvara prostor za zabrinutost oko distribucije esencijalnih potrepština, poput lijekova, medicinske opreme, ali i stvari poput važnih dijelova za automobilsku industriju, piše The Guardian.
Nacionalne politike takođe bi mogle stvarati probleme. Čvršće granice pogotovo. EU od 2015. pokušava ojačati Schengensku zonu, tada su hiljade migranata zatražile utočište u Evropi. Većina evropskih zemalja unutar Schengena zatražila je zatvaranje svojih vanjskih granica od januara 2020. Čini se kako će nas ova pandemija natjerati na mnogo stroža pravila kada su granice u pitanju, javlja ugledni britanski list The Guardian. Mnoge bi zemlje migrantima mogle “zagorčati život”, javlja list.
Zdravstvena situacija povećala je brige oko stranaca, zbog čega su brojne zemlje zatvorile svoje granice za nedržavljane. Vlade širom zemalja evrope suočene su sa situacijom u kojom će turizam biti nemoguć. Osim toga, čini se kako se će biti nemoguće provoditi i uobičajene evropske “zelene politike”, što se naročito na sviđa evropskim političarima.
Guardian u opsežnoj analiti donosi kako bi zemlje središnje EU mogle tvrditi da su izgubile novac zbog ponašanja južnih članica, što je teza koju podržava mađarski predsjednik Viktor Orban. Pretežno se misli o južnim zemljama poput Italije i Španije, javlja Guardian.
(Jutarnji)
