Ječam se širom svijeta koristi za najrazličitije stvari, najviše za ishranu stoke. Manje od 20 odsto svjetskog ječma završi u pivu. Ali, u SAD, Brazilu i Kini najmanje dvije trećine te žitarice završi u siks-pekovima, flašama, buradima i limenkama. Dejvis i njegove kolege su posmatrale samo efekte kombinovanih toplotnih talasa i suše, a ne i opšte otopljavanje.
Ako emisije gasova staklene bašte iz trošenja uglja, nafte i gasa nastave s trenutnim nivoom rasta, vjerovatnoća da vremenske prilike nanijeti štetu proizvodnji ječma, porašće od jednom u deceniji do 2050. do jednom u dvije godine do kraja ovog vijeka.
Sve duži periodi ekstremno toplog vremena, toplotnih talasa i suša mogli bi da u budućnosti nanesu veliku štetu proizvodnji ječma, ključnog sastojka piva.
Međunarodni tim istraživača je ocijenio da bi gubici mogli da iznose i do 17 odsto prinosa. To bi značilo da će se prosječne cijene piva udvostručiti, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu “Nature Plants”. U zemljama gdje je pivo već skupo, kao što je na primjer Irska, cijene bi mogle biti i utrostručene.
Nalazi su objavljeni nedjelju dana nakon što su u izvještaju UN opisane posljedice opasnog nivoa klimatskih promjena, uključujući sve veće nestašice hrane i vode, toplotne talase, povećanje nivoa mora i bolesti.
Jedan od autora istraživanja, Stiv Dejvis, rekao je da je istraživanje o pivu urađeno dijelom da bi se na jasan način poslala poruka da klimatske promjene štetno utiču na najrazličitije aspekte svakodnevnog života.
Nekoliko naučnika koji nisu učestvovali u istraživanju je navelo da je to dobar i efikasniji način da se izlože opasnosti globalnog zagrijavanja.
Američki agrikulturni ekolog Dejvid Lobel navodi da nauka odavno zna da je ječam “među usjevima najosjetljivijim na toplotu”, ali da istraživanje to povezuje s nečim do čega je ljudima zapravo stalo, cijenom piva, i da je zbog toga vrijedno.
Stiv Dejvis je i sam ljubitelj IPA piva i jedan je od onih kojima je stalo.
“Ovo istraživanje je stvoreno iz ljubavi i straha”, rekao je on.
