Naime, sa prosječnom opštom ocjenom kvaliteta života od samo 6,3 u 2018. godini, Hrvati su zadovoljniji jedino od Bugara, koji su kvalitetu života dali prosječnu ocjenu 5,4.
Ovdje valja naglasiti kako se ocjene kreću u rasponu od nule, koja označava potpuno nezadovoljstvo, pa do 10, što je ocjena za potpuno zadovoljstvo. Inače, prosječna ocjena kvaliteta života građana EU u 2018. godini je iznosila 7,3, što znači da kvalitet svog života Hrvati ocjenjuju slabije od prosjeka Unije, pokazuju podaci Eurostata.
I ne samo to: dok je zadovoljstvo kvalitetom života u Bugarskoj lani poraslo u odnosu na 2013. godinu, kada je ocijenjeno sa 4,8, zadovoljstvo životom u Hrvatskoj u istom periodu je stagniralo, odnosno prosječna ocjena ostala je ista. Trend stagnacije ocjenom životnih prilika u EU u istom periodu ima još samo Belgija, čiji su građani, međutim, zadovoljniji načinom života od Hrvata, budući da kvalitet života ocjenjuju sa 7,6, što je iznad prosjeka EU.
Glavni razlog nezadovoljstva Hrvata je, čini se, onaj finansijski. Naime, kako pokazuje istraživanje, sopstvenu finansijsku situaciju Hrvati ocjenjuju prosječnom ocjenom 5,2, što je takođe jedna od najnižih ocjena u EU. Manje zadovoljni svojom finansijskom situacijom u EU su samo Litvanci i Bugari, dok je prosječna ocjena dubinom džepa na nivou EU 6,5. Ipak, u odnosu na 2013. godinu, ocjena finansijske situacije u Hrvatskoj je porasla, budući da su tada ispitanici u Hrvatskoj svojoj finansijskoj situaciji davali ocjenu od samo 4,6.
Hrvati su pri dnu Unijine ljestvice i po ocjeni ličnih odnosa, odnosno kvaliteta odnosa s drugim ljudima. Istraživanje Eurostata pokazuje da je prosječna ocjena koju daju ispitanici u Hrvatskoj lani bila 7,5, što je ispod prosjeka Unije od 7,9. Ličnim odnosima su manje od Hrvata zadovoljni samo Grci i Bugari.
Na Unijinoj ljestvici zadovoljstva životom na prvom mjestu su Finci, koji kvalitet svog života ocjenjuju prosječnom ocjenom 8,1. Po optimizmu slijede Austrijanci, koji su kvalitet života lani ocijenili prosječnom ocjenom 8,0. Najzadovoljniji ličnim finansijama su, pokazuje istraživanje Eurostata, Danci i Finci, koji su svoju financijsku situaciju ocijenili prosječnom ocjenom 7,6.
Najviše zadovoljstva ličnim odnosima pokazali su, ipak, Maltežani, Austrijanci i Slovenci, koji su tu komponentu života ocijenili prosječnom ocjenom 8,6.
Slovenci i inače spadaju među zadovoljnije građane EU. Naime, ukupan kvalitet života oni su ocijenili sa 7,3, što je na nivou prosjeka EU. Blizu prosjeka Slovenci su i po ocjeni finansijskog stanja, koje su ocijenili sa 6,3.
(Novac.hr)
