Do izbijanja krize 2008, Hrvatska i Slovenija mjerene su na osnovu razvojnog proseka realnog dohotka u EU po stanovniku, prema kome je Slovenija došla do zaostatka od svega 10 odsto za prosekom EU, a Hrvatska nikada nije bila bliže od 37 odsto zaostatka.
Obje su države upale u rupu nakon 2008, s tim da je ona u Sloveniji je bila nešto dublja, ali uprkos tome Hrvatska ostaje na velikoj razvojnoj distanci i u odnosu na EU i na Sloveniju – za zapadnim susjedom i trećim najvećim trgovačkim partnerom trajno zaostaje oko 30 odsto, a nema naznaka da bi se razvojna distanca mogla smanjiti, pišu hrvatski mediji.
U periodu 2011-2014, zbog emigracije i zbog slovenačke drame s dokapitalizacijom propalih državnih banaka, Hrvatska je bila bliže razvojnom vrhuncu prije krize. Znači da su jedno kratko vreme bili naizgled uspješniji u neuspehu. Međutim, kada su zapadni susjedi riješili krizu svojih državnih banaka, “repići” rasta počeli su ukazivati na zabrinjavajuću razliku.
Portal express.hr navodi da se Slovenija od 2015. oporavlja brže od Hrvatske – prosječna kvartalna stopa rasta realnog BDP-a od kraja 2015. u Sloveniji iznosi 1,06 odsto i jedna je od najvećih u EU, dok je hrvatska iznosila 0,75 odsto, što je najniža prosječna stopi rasta u zemljama tzv. Nove Evrope poslije 2015.
Slabije razvijene zemlje u Evropi u prosjeku brže rastu, tako da položaj Hrvatske pri sredini liste nije nikakav uspjeh. Na primjer, njemački rast, koji je u prosjeku bio sporiji od hrvatskog, mnogo je veći uspjeh, iako je Njemačka na slici desno od Hrvatske. Njemačka je em veća, em mnogo razvijenija, pa svaki procenat rasta nosi neuporedivo više novostvorene vrednosti.
Sve zemlje Nove Evrope, navodi portal, nalaze se dakle u lijevom dijelu gornje slike, u boljim položajima od Hrvatske. S desne strane, Italija, Grčka i Ujedinjeno Kraljevstvo bilježe najsporiji prosječni rast nakon 2015. Britanci su mislili da će s Brexitom na zapad, kad ono, odvelo ih na jug. No, nije to tema. Tema je veza između prikazanih statistika i fiskalne politike u Hrvatskoj i Sloveniji. Veoma je teško utvrditi vezu između ovih rezultata i fiskalne politike.
Slovenačka fiskalna politika bila je opterećena troškovima sanacije banaka, ali su zapadni susjedi uspjeli postupno smanjiti velike deficite kad je započeo oporavak. Ipak, sljedeća slika pokazuje zanimljivu razliku. Ugriz prihoda opšte države u BDP-u nakon 2012. smanjivao se u Sloveniji, dok je u Hrvatskoj rastao. U Hrvatskoj je povećan za više od 3 postotna boda, a u Sloveniji je smanjen za oko 1,5. Dakle, u doba izlaska iz krize, hrvatska država građanima i preduzetnicima uzima (relativno) sve više, dok slovenačka (relativno) uzima sve manje.
(Agencije)
