Sadržaj teksta
U dvije godine više od 100,000 ležajeva više na obali
U 2018. godini je broj ležajeva u obiteljskom smještaju porastao za više od 62 tisuće, što znači porast od 11,6 posto u odnosu na 2017., a to je gotovo dvostruko više od porasta broja gostiju.
Ove godine je broj kreveta u apartmanima na hrvatskoj obali porastao za još 40-ak tisuća, a kako doznajemo od brojnih čelnika turističkog sektora, istovremeno više ne rastemo po broju turista, što smo mogli vidjeti po slabijim rezultatima iz lipnja i prve polovice godine. Paralelno s tim, cijene apartmana u Hrvatskoj ove godine skočile su i do 8 posto, a dosta je apartmana koji još nisu uređeni u skladu s vremenom u kojem živimo. Tako i dalje možemo vidjeti kako se iznajmljuju brojni apartmani na našoj obali s namještajem iz doba Jugoslavije.
Puno apartmana u špici sezone zjapi prazno
Takav odnos prema turizmu sad je došao na naplatu pa brojni apartmani u špici sezone zjape prazni. Svi oni koji godinama nisu ulagali u apartmane, sad kukaju da nema turista ne shvaćajući da danas turisti radije plate više i borave u dobro uređenom hotelu, luksuznim vilama ili apartmanima s bazenom.
Razgovarali smo s Veljkom Ostojićem, predsjednikom Hrvatske udruge turizma koji nam je rekao da Hrvatska sad ima 630.000 kreveta u privatnom smještaju, 480 tisuća kreveta u vikendicama, 240.000 stalnih kreveta u kampovima te 170.000 kreveta u hotelima.
“Potražnja za Hrvatskom više nije visoka kao prije par godina, a tržište prepoznaje kvalitetu i gosti su spremni platiti višu cijenu da je dobiju. Treba ulagati i dizati kvalitetu. Istraživanje koje smo proveli pokazalo je da hoteli u pravilu imaju puno manje izazova u punjenju, i to u objektima koje su renovirali, to je poruka cjelokupnom sektoru i to stalno pričamo. Zato je potrebno smanjiti PDV u turizmu kako bi se turistički sektor potaknuo na investiranje. Naime, jedno je ponašanje u uvjetima kad imaš veliki potražnju, a drugo kad se moraš boriti s konkurencijom, kao što je sad slučaj u Hrvatskoj”, rekao je Ostojić.
Apartmani s bazenima nemaju problema s bukiranjem
Dok je on bio ministar turizma, kaže nam, pokrenuo je mjeru davanja poticaja za gradnju bazena u apartmanima. I to je, navodi, bio pun pogodak jer svi oni koji imaju bazene prije popune svoje kapacitete.
“Tu smo mjeru pokrenuli jer smo iz razgovora s turoperatorima doznali da su objekti koji su imali bazene i do 4 tjedna dulje popunjeni od onih koji nemaju bazene. Treba voditi svakodnevnu borbu za unaprjeđenje proizvoda. Oni koji su razmišljali o svom opstanku isključivo na valu velike potražnje za Hrvatskom, takvi sad mogu očekivati određene izazove, za razliku od onih koji su ulagali u kvalitetu objekata”, rekao je Ostojić.
Razdoblje velike potražnje je iza nas
Kaže i kako je u Hrvatskoj struktura smještaja poremećena jer nam je trebalo više kreveta u hotelima, no to se nije dogodilo već je, navodi, bilo isplativije investirati u privatni smještaj.
Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u razgovoru za Index rekao je kako već dulje naglašava da je razdoblje velike potražnje za Hrvatskom iza nas, odnosno da je prošlo, a Hrvatska se sad nalazi u borbi za svakog gosta. Kaže da se s najvećim problemima suočavaju upravo vlasnici apartmana jer buking ne ide dobro kao zadnjih par godina.
Vlasnici apartmana sad jedino mogu brzo sniziti cijene
“Značajne probleme imaju privatni iznajmljivači koji se teže i sporije prilagođavaju ovim promjenama. Vrijeme hiperpotražnje za Hrvatskom je iza nas te se potrebno tome prilagoditi. Treba ulagati u objekte, dodatno podizati kvalitetu, baviti se uređenjem, prilagoditi se situaciji da sve manje gostiju na jednom mjestu ostaje 7 dana. Privatnim iznajmljivačima prilagodba na te nove okolnosti ide sporo. Dosta njih će imati probleme, što bi moglo stvoriti poremećaj na tržištu. Prvo što se očekuje i jedino što iznajmljivači mogu kratkoročno napraviti kako bi popunili svoje kapacitete je politika cijena, odnosno smanjenje cijene. Problem je ako se to radi stihijski”, rekao je Žgomba.
S druge strane, navodi da oni iznajmljivači koji su ulagali u svoje apartmane, ne bi trebali imati problema ove sezone.
“Apartmani koji su rezultat improvizacije više nemaju tržišnu uspješnost”
To se prvenstveno, kaže, odnosi na vlasnike kvalitetnih apartmana i vila na pravim lokacijama. Za takvim je smještajem potražnja velika, za razliku od onih apartmana u koje vlasnici nisu značajnije investirali. Apartmani koji su rezultat improvizacije više nemaju tržišnu uspješnost. Isto se odnosi i na hotelski i sav drugi smještaj, a to se sada i pokazuje. Najvažnije je da smo u borbi za svakog gosta i za svaki dan popunjenosti. Na tu borbu se moramo naviknuti. To je postalo nešto najnormalnije u turizmu”, navodi Žgomba.
Međutim, zadnjih par godina nije bilo tako. Turisti su dolazili, a da na to nismo previše utjecali.
“Zadnje tri godine su bile takve, a sad se moramo početi ponašati po pravilima tržišta. To znači borba, samo borba za svakog gosta. Oko nas je velika konkurencija koja raste strahovito brzo i jako. Turska, naprimjer, koja se vraća, kao i Egipat, Grčka i ostali. One su posljednjih godina zbog svojih političkih prilika imale veliki turistički pad. Turska se vratila u potpunosti sa svojim cijenama koje mogu izgledati i dampinški. Niske su, možda i preniske, ali su njihove. Vratio se i Egipat i taj euromediteranski i arapski prostor sada je u punoj turističkoj snazi jer više nema nijednog razloga i ograničenja da gosti kod njih opet ne dolaze u golemim brojkama. Mi, dakle, unutar sebe imamo svoju konkurenciju jedni u drugima, ali imamo još veću konkurenciju izvana”, istaknuo je Žgomba.
Što nam pokazuje ova sezona?
Navodi kako hotelski sektor, za razliku od privatnih iznajmljivača, ima profesionalno osoblje koje se godinama kroz razne kanale prodaje zna nositi s promjenjivim odnosom ponude i potražnje i dinamikom cijena. Kod obiteljskog smještaja, oni koji se time bave, ističe, nisu naviknuti na to da nema dovoljno potražnje za njihovim kapacitetima pa ne znaju što i kako poduzeti da svoj objekt komercijaliziraju onako kako su očekivali i kako bi to trebalo biti.
“Ova sezona jasno pokazuje da oni koji su ulagali u kvalitetu nemaju problema s bookingom dok je kod onih koji to nisu napravili trend drugačiji. Podaci pokazuju da je ove godine snižavanje cijena počelo i za srpanj i za kolovoz, dok je prošle godine snižavanje bilo prisutno samo kod ponuda za kolovoz. Hrvatska više nije u situaciji u kojoj se potražnja događa sama od sebe. Oko nas je velika konkurencija koja raste strahovito brzo i jako. Hotelijeri su tu dobro reagirali, prilagodili se situaciji i odgovarajućim cjenovnim akcijama privukli dodatnu potražnju pa se vide pozitivni rezultati”, rekao je Žgomba.
Turisti također traže dodatne sadržaje pa smo ga pitali kako komentira ponudu u Hrvatskoj s obzirom na to da smo dugi niz godina turizmom upravljali tako da gostima nudimo samo more i sunce.
“Modernom turistu nije dovoljno samo sunce i more”
“Trendovi su jasni, a naglasak je na turizmu doživljaja. Gosti dolaze, i to je Sveto pismo turizma, zbog motiva dolaska. To nije smještaj i transport. Hoće li to biti sunce, more, koncert, sportski događaj, gastronomija, kultura – svejedno je. Modernom turistu nije dovoljno samo sunce i more. On intenzivno traži doživljaj, vrlo specifičan i prilagođen njegovim interesima. Zato je ponuda koju šaljemo turistima jako važna. Mi im kroz takvu ponudu prodajemo doživljaj. Gosti koji dolaze kod nas uglavnom ne žele biti u odvojenim hotelima, gdje imaju sve na jednom, zatvorenom mjestu. Naš gost ima sofisticiraniji pristup. On želi doživjeti lokalni život, želi biti integriran. Upravo to je naša prednost. Za razliku od nekih drugih turističkih zemalja gdje su izolirani, svi naši smještajni objekti uglavnom su inkorporirani u destinacije. Svjetski turizam će ove i sljedećih godina obilježiti velika mobilnost turista i porast avioprometa”, rekao je Žgomba.
Predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Tomislav Fain rekao je da je veliki problem to što je ponuda smještajnih objekata u Hrvatskoj daleko veća od potražnje za Hrvatskom.
“Ponuda je pretekla potražnju. Imamo isti broj gostiju, ali i 10 posto više kapaciteta u privatnom smještaju. Više je onih koji rentaju brodove, aute, tako da nema dovoljno gostiju za sve”, rekao je Tomislav Fain za Index.
(index.hr)
