Kako je rekao za Financial Times, EU je precijenila Rusiju, a potcijenila Kinu koja daje velike sume kredita za obnovu infrastrukture u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji i Makedoniji. Istakao je kako Kina ne brine da li će naša i ostale države moći otplatiti zajmove, jer ako ne uspijemo “plodovi” će preći u vlasništvo Kine.
Financial Times ističe kako je više od polovine od 9,6 milijardi dolara koje je Kina osigurala u 2016. i 2017. godini otišlo u BiH i okolne zemlje.
“Jedan od razloga za tu povlasticu je činjenica da se u tim zemljama strogi zahtjevi EU u konkursima za velike projekte ne primjenjuju ili se ne provode dosljedno. Standardi zaštite okoliša i pravo tržišnog takmičenja su slabiji. S obzirom na stagnirajuću privredu i kreditnu krizu zapadnog Balkana, nije iznenađujuće da su kineske investicije dobrodošle u tim zemljama bez ikakvih dokaza. Evropska banka za obnovu i razvoj izračunala je da bi, s obzirom na rast, regiji trebalo 200 godina da dostigne prosječan nivo prosperiteta koji je i u zemljama EU. Ove zemlje izgubile su jednu desetinu stanovništva emigracijom u posljednja tri desetljeća i nema naznaka da taj trend opada”, piše ovaj ugledni medij.
Hanh posebno kritikuje tri projekta na Balkanu, među kojima je i izgradnja termo bloka u Tuzli gdje je Vlada FBiH odlučila uzeti kredit od kineske Exim banke i dati stopostotnu državnu garanciju. Hanh podsjeća da je riječ o zajmu od 614 miliona eura, a prema Energetskoj zajednici EU to predstavlja državnu subvenciju kojom se krše propisi EU.
Podsjećamo, federalni zastupnici podržali su na sjednici Zastupničkog doma odluke u vezi s izgradnjom Bloka 7 Termoelektrane Tuzla te je izvjesno da će Elektroprivreda podići kredit u iznosu od 614 miliona eura kod Izvozno-uvozne banke Kine.
Navodi se i kineski zajam u iznosu od 809 miliona dolara Crnoj Gori za izgradnju prve dionice autoceste do Srbije, čime se vanjski dug povećao na 80 posto bruto domaćeg proizvoda. Hahn se boji da se dug ne može servisirati dugoročno i upozorava na kinesku diplomatiju na dugovima.
Postoji bojazan da će i Hrvatska podleći iskušenju jer Kina nudi bolje uvjete za finansiranje izgradnje Pelješkog mosta u odnosu na EU.
“EU još uvijek ima prednost nad Kinom kada je riječ o obećanom obimu kredita za infrastrukturne projekte – 4,124 miliona eura iz EU naspram 3,646 miliona eura iz Kine. Međutim, prema studiji Minhenske sigurnosne konferencije, Kinezi obećavaju dodatnih 4,369 miliona, a ravnoteža će tada biti, jasno, na strani Pekinga”, kazao je Hahn.
(Klix.ba)
