Studija “Mapiranje dijaspore iz Bosne i Hercegovine” je rezultat istraživanja koje je proveo međunarodni i interdisciplinarni tim istraživača, uključujući dr. Hariza Halilovića, dr. Jasmina Hasića, dr. Dženetu Karabegović, dr. Ajlinu Karamehić-Muratović i dr. Nermina Oruča, u koordinaciji sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) Misijom u BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice (MLJPI) Bosne i Hercegovine, u okviru projekta “Uvrštavanje koncepta migracija i razvoja u relevantne politike, planove i aktivnosti u Bosni i Hercegovini (BiH): Dijaspora za razvoj (D4D)”. Projekat ima za cilj jačanje uloge dijaspore iz BiH u razvojnim procesima u BiH.
Udruženja dijaspore
Dijaspora iz BiH u Austriji dobro je organizirana i aktivna. Angažman pripadnika dijaspore u klubovima i udruženjima je relativno visok. U zemlji je registrirano oko 50 udruženja građana, organiziranih prvenstveno na etničkoj osnovi. Najaktivnije organizacije su: Centar za savremene inicijative – CSI iz Linza, HKD Napredak iz Beča, Zajednica srpskih klubova iz Beča, Udruženje za integraciju bosanskih građana u Austriji – “Bosna” iz Beča, Institut za profesionalno informiranje i kulturne aktivnosti.
Postoji saradnja između udruženja, ali ona nema nikakve trajnije efekte. Interesantno je spomenuti da je, tokom 2008. godine, Ambasada BiH u Beču podstakla akciju osnivanja Udruženja građana BiH u Austriji. Sastanak je organiziran, predstavnici svih konstitutivnih naroda u BiH su učestvovali u organizacionoj strukturi, ali Udruženje više nije aktivno. Završeni nivo obrazovanja Austrija je jedna od glavnih destinacija za studente iz Bosne i Hercegovine i ima dobro organiziran sistem dopunskog obrazovanja na maternjim jezicima za djecu stranog porijekla u okviru redovnih škola.
Časovi jezika na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku se organiziraju u okviru redovnog obrazovnog sistema, a Savezno ministarstvo obrazovanja, umjetnosti i kulture Austrije regulira oblast nastavnih programa, udžbenika, kao i zapošljavanja kvalificiranih nastavnika. Potreba za dodatnim učenjem maternjeg jezika bila je naročito izražena među djecom koja govore turski (79%), čečenski (77%) i arapski (75%) jezik.
Djeca koja govore albanski (66%) i rumunski jezik (65%) također su imala nadprosječne potrebe za finansiranjem. Procenat djece slabijeg imovnog stanja koja govore mađarski jezik je bio 60%, a za one koji govore bosanski/hrvatski/srpski kao prvi jezik, taj procenat je iznosio 57%. U akademskoj 2015/16. godini 10.233 učenika pohađala su neke časove jezika (bosanski/hrvatski/srpski).
Približno 20.000 studenata u Austriji potiču iz trećih zemalja, a gotovo 6.000 njih su iz zemalja bivše Jugoslavije. U 2016. godini registrirana su 2.993 studenta sa bosanskim pasošem (što predstavlja treću najveću grupu stranih studenata, 4,1% ukupno).
Tokom 2015. godine, Savezno ministarstvo za nauku, istraživanje i ekonomiju (BMWFW) zaprimilo je ukupno 877 zahtjeva za priznavanje stranih kvalifikacija. Ukupno ih je 480 odobreno (54,7%). Najveći broj podnosilaca zahtjeva poticao je iz Bosne i Hercegovine (157), nakon čega su uslijedili oni iz Srbije (129) i Mađarske (76). U 2016. godini ocijenjeno je ukupno 7.445 stranih diploma. Najveći broj zahtjeva bio je iz Mađarske (546), Rumunije (527), Srbije (507) i BiH (448).
Društveno-ekonomski parametri
U 2015. godini stopa nezaposlenosti u Austriji iznosila je 5,7% – 4,8% za njihove državljane i 11,4% za strance; 8,4% za državljane EU i 15,3% za nedržavljane EU i 15,7% za državljane BiH. Registrirane ukupne stope su znatno ispod prosjeka EU od 15,1%. Relevantni izvještaji ukazuju na preovladavajuće pozitivne stavove bosanskih migranata prema austrijskom načinu života.
Vidljive su razlike među različitim skupinama migranata i one mogu biti povezane sa njihovim geografskim porijeklom. Svega manje od 10% ispitanika sa hrvatskog, bosanskog ili srpskog porijekla se ne slaže sa načinom na koji žive u Austriji.
Regionalna rasprostranjenost migranata iz BiH je donekle skoncentrirana u različitim regijama poput Beča (oko 35.000), Gornje Austrije (oko 30.000), Štajerske (do 18.000), Donje Austrije (16.000), Salzburga (14.000) i Koruške (10.000). Druge skupine su manje veličinom i više raštrkane. Postoje također i jasni šabloni naseljavanja u pogledu toga gdje su se članovi određene lokalne skupine iz BiH naselili u velikom broju. Na primjer, većina izbjeglica iz Zvornika naselila se u Beču i okolini, oni iz Višegrada u Linzu, te oni iz Sarajeva u Grazu.
Pripadnici dijaspore iz BiH u Austriji komuniciraju sa svojim porodicama i rodbinom u BiH putem online tehnologija (kao što su Skype i Viber). Samo ograničeni broj ljudi koristi fiksne ili mobilne telefone (uglavnom za slanje poruka).
Šabloni glasanja imaju suštinsku vrijednost za angažman dijaspore iz BiH, s obzirom na to da mogu definirati društvenu klimu u kojoj se oblikuju politike i to zauzvrat može podsticati ili odvraćati od ekonomskih ili drugih vrsta ulaganja. Centralna izborna komisija BiH ukazuje da je broj registriranih birača u Austriji porastao u protekla četiri izborna ciklusa. Ipak, ukupan broj je relativno nizak u poređenju sa brojem birača koji imaju pravo da se registriraju. Brojevi su navedeni ispod. Na ovom mjestu je važno napomenuti da je broj registriranih birača i dalje veći od broja pojedinaca koji na kraju i glasaju na svakim izborima, što je obično oko 65% do 70%.
2.998 birača registriranih na Općim izborima 2010. godine
3.507 birača registriranih na Lokalnim izborima 2012. godine
3.434 birača registrirana na Općim izborima 2014. godine
6.661 birač registriran na Lokalnim izborima 2016. godine
(mojabih.ba)
