Cilj sastanka je da se izvidi kako savezna vlada može pomoći medicinskom i ostalom osoblju u jedinicama intenzivne njege koje iz minute u minutu bdije uz teško bolesne COVID-19 pacijente. A upravo su te minute često granica između života i smrti.
Nakon sastanka kancelar Kurz je rekao da vlada planira poboljšanja kako na radno-pravnom tako i na financijskom području za bolničko osoblje ovog, fizički, psihički i emocionalno stresnog i zahtjevnog zanimanja, koje često ulaže nadljudske napore u zbrinjavanju korona pacijenata. Posebice posljednjih dana i tjedana u nekim već preopterećenim jedinicama intenzivne njege austrijskih bolnica, koje su došle na granice svojih kapaciteta.
Kurz je izvijestio kako je Vlada također odlučila da neće biti općeg „zaključavanja“ zemlje nego će se i dalje primjenjivati regionalni pristup, koji je uglavljen u Plan daljnjeg postupanja u borbi protiv koronavirusa, sažet u tri točke. Prva je nastavak regionalizacije odnosno borba protiv pandemije koronavirusa po pokrajinama koja se je pokazala učinkovitom. Druga upućuje pokrajine na solidarnost i međusobnu potporu, a treća se odnosi na novodoneseni Pakt pomoći i svekolike potpore zaposlenima u austrijskim bolnicama, posebice u jedinicama intenzivne njege.
Odluku da neće biti općeg „zaključavanja“ Austrije Kurz je obrazložio činjenicom da je epidemiološka situacija u zemlji „različita od pokrajine do pokrajine“. Prema njegovim riječima izuzetak je istočni dio Austrije odnosno tri pokrajine, Beč, Donja Austrija i Gradišće koje su preplavljene britanskim sojem koronavirusa i od danas pa do 11. travnja su „zaključane“. Razlog je dramatična situacija u jedinicama intenzivne njege.
„Stoga je prioritet Austrije bio donijeti konzekventne mjere za brzo smanjenje broja novozaraženih, uključujući generalno i preciznu kontrolu razvoja situacije u intenzivnoj njezi“, pojasnio je austrijski kancelar. Kurz je pozdravio odluku pokrajinskih poglavara Beča, Donje Austrije i Gradišća o produžetku „uskršnjeg mirovanja“ do 11. travnja, ocijenivši je „pravilnom i nužnom“.
Istoga mišljenja je i ministar zdravlja Anschober koji je upozorio na „apsolutno dramatično opterećenje jedinica intenzivne njege“. Ukazao je na procjene stručnjaka o mogućem alarmantnom porastu broja COVID-19 oboljelih u intenzivnoj njezi u Austriji do 14. travnja na brojku od 670 pacijenata.
Zabrinut trenutačnom epidemiološkom situacijom u zemlji, Anschober je uoči Uskrsa Austrijancima uputio dramatičan apel:
„Sada je posljednja šansa za povlačenje kočnice. Za to trebamo sve ljude u Austriji, jer oni su odlučujući dio rješenja. Ovu dramatičnu situaciju možemo promijeniti ako se svi zajedno konzekventno pridržavamo uskršnjeg mirovanja, budemo solidarni i preuzmemo odgovornost, te se pridržavamo mjera kao što su minimalni razmak, FFP2 maske i testiranje i sve to narednih dana konzekventno provodimo. Dakle, sve je u našim rukama. Možemo zaštiti sami sebe i druge, a time i rasteretiti jedinice intenzivne njege. Zato dajmo svoj doprinos, koji je važan ne samo za nas same nego i za naše najmilije“.
Dodatnu, veliku brigu austrijskoj vladi i njenom stručnom znanstveno-medicinskom stožeru zadaje podatak da se je udio britanskoj soja virusa u ukupnom broju zaraženih koronavirusom u Austriji popeo već na 95 posto. A to znači da je britanski, znatno agresivniji i zarazniji soj koronavirusa gotovo potpuno potisnuo prethodni „izvorni COVID-19 virusni soj“ u ovoj alpskoj zemlji. Rezultat toga je, posebice u Beču proteklih dana i tjedana, ogroman skok broja novozaraženih koji se dnevno kreće nešto ispod ili iznad 1.000.
(Fenix)
