Nakon što je na generalnoj Skupštini, održanoj početkom novembra u Beču, došao na mjesto dugogodišnjeg predsjednika Zajednice srpskih klubova Borislava Kapetanovića, istaknuti aktivista Zajednice, ali i Privredne komore iz Beča Luka Marković postavio je ispred sebe jasne ciljeve i smjernice razvoja srpskih klubova u austrijskoj prestonici.
Srpski klubovi u Beču godinama predstavljaju mjesto na kojem se ujedinjuje srpska dijaspora sa ovog područja, zajedničkim naporima radi na očuvanju nacionalnog identiteta i kulture srpskog naroda, ali istovremeno i na uspješnoj integraciji u austrijsko društvo.
U razgovoru sa Lukom Markovićem, novoizabranim predsjednikom Zajednice srpskih klubova u Beču saznajemo da su Srbi zadovoljni integrisanošću u austrijsko društvo, da Zajednicu u narednom periodu očekuju brojni zadaci, te da je politička participacija jedan od najvećih nedostataka Srba u Austriji.
“Kada su me na Generalnoj skupštini izabrali za predsednika, osetio sam da imamo šansu da realizujemo mnoštvo ideja. Uz mnogo rada i borbe postižu se i rezultati, a svi članovi novog Predsedništva su se složili sa tim. Imamo zajedničke ciljeve i nadamo se da ćemo uspeti da budemo jedna od najuspešnijih zajednica u Beču i Austriji. Moj zadatak je da udruženjima krčim put i vodim ih do ostvarenja ciljeva koje imaju u svojim statutima i mislim da ćemo lepo sarađivati”, poručuje za dunav.at Luka Marković, predsjednik srpske zajednice u Beču.
On dodaje da Zajednici predstoji veliki broj projekata, ali da pozitivna i radna atmosfera koja vlada u klubu unosi optimizam u pogledu mogućnosti njihove realizacije.
Prioritetni zadaci Zajednice i dalje će da budu očuvanje nacionalnog srpskog identiteta, jezika i kulture, ali da bi mlađa generacija koja je odrastala u nekom drugačijem okruženju upoznala i prihvatila dio srpskog folklora, neophodno je postavljanje novih temelja.
Pored toga, Marković poručuje da je neophodna bolja saradnja sa maticom, ali i društvena i politička participacija u zemljama porijekla i u Austriji.
“U Zajednici srpskih klubova u Beču počinje sa radom osam novih sekcija, koje će se baviti različitim temama. Sekcija za kulturu će imati pune ruke posla jer su udruženja veoma aktivna u ovom segmentu. Tu spadaju pozorište, folklor i organizacija brojnih kulturnih manifestacija. Novi odbor za društvene i javne odnose imaće brojne aktivnosti i to je nešto sasvim novo u Zajednici. Cilj je bolja informisanost građana i aktivniji odnosi sa javnošću, medijima i udruženjima, ali i austrijskim institucijama. Sa novom sekcijom za sport i omladinu imamo u planu veliki broj aktivnosti, a jedan od važnih fokusa u radu Zajednice biće i sekcija za žene. Obrazovna sekcija je zadužena za srpski jezik, veronauku i integraciju, a s obzirom na to da su ovo veoma važne teme, još razmatramo ko će voditi ovaj tim”, dodaje Marković.
Iako je očuvanje nacionalnog identiteta, zajedno sa uspješnom integracijom srpskih zajednica u Beču, jedan od najvažnijih dugoročnih ciljeva, Zajednica će se u narednom period fokusirati i na aktivnosti koje bi doprinijele tome da ona postane i vidjljivija u svim sferama.
“Zajednica srpskih klubova u Beču je spremna da se suoči kako sa spoljnim izazovima, tako i sa ciljevima koji su postavljeni. Na prvom radnom sastanku Predsedništva usvojili smo kratkoročne, ali i dugoročne ciljeve. Kad u Beču budemo imali mesto, nešto poput muzeja, gde će svi dosadašnji projekti i aktivnosti srpske zajednice u Beču biti izloženi i vidljivi za javnost, za mene će prvi deo misije biti ostvaren”, ističe Luka Marković i dodaje da je između ostalih cilj i to da se saradnja sa maticom dovede na nivo svakodnevne komunikacije, jer ne želi da na srpsku dijasporu u matici gledaju kroz novčane doznake ili kao na goste koji dolaze na godišnji odmor.
“Dijaspora već godinama ćuti i čeka da joj se neko obrati i nikako ne sme izgubiti volju. To je potencijal koja ni Srbija, ni Republika Srpska ne sme da izgubi. Naša vizija je da se na dostojanstven način neguju vera, jezik, kultura, istorija, običaji i ukupna tradicija srpskog naroda, kao i da integracioni procesi budi uspešni, a asimilacija bude misaona imenica”, kaže Marković.
Marković smatra da je politička participacija jedan od glavnih nedostataka Srba u Austriji i da je boljitak u svakodnevnom životu moguć tek kada Srbi u Austriji shvate da je politika i njihova perspektiva te da se za nju moraju politički izboriti.
“Nedovoljna zainteresovanost za društvene probleme, kao i neadekvatno obraćanje austrijskog društva ovoj velikoj zajednici u Austriji dovodi do skoro potpunog neinteresovanja za politiku u zemlji gde žive. A slična je situacija i u zemljama maticama. Dijaspora je danas najosjetljiviji segment društva. Njihova integracija u društvo je dugotrajna i osetljiva tema i ako pridodamo i društveni stereotip da su oni nezainteresovani za političku mobilnost, onda je šteta još veća. Oni ne smeju ostati na toj putanji, jer njihova aktivnost u politici utiče i na ostale segmente svakodnevnog života”, poručuje Marković.
Novoizabrani predsjednik Zajednice zaključuje da je veće jedinstvo oko zajedničkih interesa neophodno, a da će Zajednica srpskih klubova u Beču posvetiti pažnju svim temama od interesa za ovu kategoriju.
(Dunav.at)
