Digitalne platforme postale su glavna arena političkog izražavanja, ali nova naučna istraživanja upozoravaju da u toj areni često dominiraju – “mračne ličnosti”.
Prema studijama objavljenim u časopisu Nature, osobe sa izraženim osobinama psihopatije i narcizma znatno su aktivnije u političkim diskusijama na internetu od prosječnog korisnika. Međutim, njihov angažman rijetko ima za cilj konstruktivnu raspravu.
Naprotiv – ovakvi pojedinci češće ulaze u konflikte, provociraju i koriste političke teme kao sredstvo za ličnu promociju.
Psihopatske crte povezane su sa agresivnim i impulsivnim ponašanjem, uključujući vrijeđanje i izazivanje sukoba u komentarima. S druge strane, narcizam se ogleda u stalnoj potrebi za pažnjom, gdje politički stavovi postaju alat za izgradnju ličnog imidža i prikupljanje podrške.
Digitalni algoritmi dodatno pojačavaju ovaj efekat. Sadržaj koji izaziva jake emocije – ljutnju, strah ili podjele – dobija veću vidljivost. Upravo takav sadržaj najčešće proizvode osobe sa izraženim “mračnim” osobinama.
Zbog toga njihov uticaj na javni diskurs može biti znatno veći nego što bi se očekivalo.
Posljedice su već vidljive: sve veća polarizacija društva, pad kvaliteta javne debate i širenje manipulativnih informacija.
Upravo u tom kontekstu, sve češće se otvara pitanje zaštite najmlađih korisnika. U Austriji se već razmatra prijedlog zabrane korištenja društvenih mreža za djecu mlađu od 14 godina, kao odgovor na rastući uticaj toksičnog i manipulativnog sadržaja.
Stručnjaci upozoravaju da mladi korisnici, koji tek formiraju stavove, mogu biti posebno osjetljivi na agresivne narative, dezinformacije i polarizaciju koju podstiču najglasniji akteri na mrežama.
Zato ova inicijativa ne predstavlja samo pitanje kontrole, već i pokušaj stvaranja zdravijeg digitalnog okruženja u kojem bi politička komunikacija bila manje vođena konfliktom, a više argumentima.
