U Vašingtonu, Tel Avivu i Teheranu svjesni su da bi eventualni razlaz između saveznika mogao da odrediti ishod rata, piše portal Axios i dodaje da je troje Trampovih savjetnika reklo za taj portal da vjeruju da će američki predsjednik željeti da završiti glavne vojne operacije prije Netanjahua.
Uprkos tome, dvojica zvaničnika trenutno djeluju bliže nego ikad, a kriza u Ormuskom moreuzu čini situaciju taklvom da je malo vjerovatno da će se SAD uskoro povući.
Djeluju zajedno, gađaju različito
Američke i izraelske vojne i obavještajne službe usko sarađuju, ali im se ciljevi razlikuju, navodi Axios.
Dok se SAD gotovo isključivo fokusiraju na vojne ciljeve, Izrael sprovodi i atentate na visoke zvaničnike Irana kao i na druge operacije koje bi mogle otvoriti put promjeni režima u Iranu.
Visoki američki zvaničnici rekli su za Axios da bi Tramp promjenu režima smatrao dodatnim dobitkom, ali da planira da završi rat kada ostvari ključne ciljeve: uništenje iranskog raketnog programa, nuklearnog programa, mornarice i finansiranja saveznika.
— Rapid Response 47 (@RapidResponse47) March 19, 2026
“Izrael ima i druge prioritete i toga smo svjesni”, rekao je jedan zvaničnik Bijele kuće. “Izrael će pokušati da ubije iranskog novog vođu. To ih zanima puno više nego nas”, dodao je drugi zvaničnik.
Različiti pristupi vidljivi od prvog dana
Razlika u pristupu bila je vidljiva već na početku sukoba. Izrael je u prvom napadu pokušao da eliminiše iransko vođstvo, dok se SAD fokusiraju na uništavanje projektila i dronova koji su prijetili američkim bazama u regionu.
Izrael je i kasnije nastavio da sprovodi širi spektar operacija od SAD. Prema navodima Axiosa, izraelski Mosad pokušao je da podstakne kopnenu ofanzivu iranskih Kurda iz sjevernog Iraka, ali do toga za sada nije došlo.
Spor oko napada na naftu i pitanje stabilnosti
Jasna tačka razdora u više od dvije sedmice rata pojavila se i kada je Izrael bombardovao iranska skladišta nafte.
Stabilnost globalnog tržišta nafte za SAD je važnija nego za Izrael, kažu zvaničnici.
Bijela kuća zato je zatražila od Izraela da ne napada naftne ciljeve bez izričitog odobrenja Vašingtona.
“Izrael ne mrzi haos. Mi ga mrzimo. Mi želimo stabilnost. Netanjahu? Ne baš, posebno kad je riječ o Iranu. Oni mrze iransku vlast puno više nego mi”, rekao je zvaničnik Bijele kuće.
Tenzije između Vašingtona i Tel Aviva značajno je podigao i jučerašnji napad na iransko gasno polje Južni Pars.
Tramp je javno tvrdio da SAD nisu bile upoznate sa izraelskim planom i da Katar nije imao nikakvu ulogu, ali Axios i Volstrit džurnal su objavili da je američki predsjednik unaprijed znao za operaciju i podržao je.
New footage shows large fires raging at the South Pars gas field in southern Iran following US/Israeli airstrikes. pic.twitter.com/4RlvATP7Li
— Visegrád 24 (@visegrad24) March 18, 2026
Istovremeno je Tramp pokušao da ograniči dalju eskalaciju, poručivši da Izrael neće nastaviti napade na to gasno polje osim ako Iran napadne Katar, uz prijetnju da će SAD tada intervenisati i bez izraelskog pristanka.
Taj slučaj pokazuje dvosmjernu dinamiku: javno distanciranje i kontrolu štete s jedne strane, i prećutno odobravanje izraelskih poteza s druge.
Atentati
Axios navodi da su neki analitičari doveli u pitanje izraelsku odluku o atentatu na šefa iranske bezbjednosti Alija Laridžanija, smatrajući da je mogao biti skloniji dogovoru sa SAD nego drugi zvaničnici.
Tramp je, međutim, izrazio zadovoljstvo tim potezom, a Netanjahu je poručio da će takvih akcija biti još.
Američkom ambasadoru u Izraelu Majku Hakabiju pokazao je čak i karticu s imenima iranskih zvaničnika koje je Izrael ubio ili planira da ubije.
