Ovaj problem već primorava ljude u pojedinim dijelovima svijeta da migriraju tamo gdje pitke vode ima dovoljno. Zapravo, ovo postaje jedan od najvećih globalnih problema.
Sadržaj teksta
Upravljanje pitkom vodom u Beču
S druge strane, postoje gradovi koji mnogo investiraju u vodoopskrbu. To je slučaj u Beču koji uglavnom koristi 70 alpskih izvora. Voda iz tih izvora prema gradu teče pod visokim pritiskom kroz dvije linije cjevovoda, dugih 150 i 180 kilometara. Cjevovod je izgrađen u skladu s konfiguracijom terena, čime je osiguran konstantan nagib. Shodno tome, za isporuku vode nije potrebna nijedna pumpa.
Pojedine padine, kako su obrazložili iz Službe za vodosnabdijevanje MA 31 Grada Beča (Wiener Wasser), koriste se za proizvodnju električne energije.
Voda se na krajnjim tačkama akumulira u gradskim rezervoarima. Osim alpskih izvora, u samom Beču i njegovoj okolini je 30 crpilišta podzemnih voda. Tlo je to koje dobro filtrira i pročišćava vodu, što za posljedicu ima da je voda visokog kvaliteta.
Zaštita izvorišta
Iz Grada Beča su izdvojili mjere zaštite izvorišta vode. Naime, uvjeravaju da su to obimne mjere koje se prvenstveno odnose na izvorišta pod visokim pritiskom na području Schneeberga, Raxa i Schneealpea, kao i na izvorišta u planinskom masivu Hochschwab. Naglasili su o kakvim područjima je riječ.
“Ta područja zauzimaju 675 kilometara kvadratnih, što je više od površine samog Beča. Ona su netaknuta i prirodna, a voda se posebnim pravilima štiti od zagađenja. Industrija i trgovina su u ovim zonama zabranjene. Zato je voda odličnog kvaliteta”, istakli su.
Za podzemne vode, uglavnom one iz Nacionalnog parka Donau-Auen (Lobau), iz južnog dijela Bečkog bazena, naveli su da su jedan od najvećih spremnika podzemne vode u Evropi te su kao takve dobro zaštićene.
Ulaganja
Naglasili su da Grad Beč godišnje ulaže više od 100 miliona eura u vodovodnu infrastrukturu, što podrazumijeva i stalno obnavljanje vodovodne mreže.
Kako dodaju, godišnje obnove 40 kilometara cjevovoda, što je više od jedan posto od tri hiljade kilometara mreže. U posljednje četiri godine je na 365 većih gradilišta obnovljeno 160 kilometara cjevovoda. To je rezultiralo niskim gubicima vode – sedam posto, što je, kako su napomenuli, rijetkost na svjetskoj razini.
Potrošnja vode
U Wiener Wasseru podstiču na racionalnu potrošnju vode, npr. edukacijama u školi, te tvrde da redukcije vode nisu potrebne. U prilog tvrdnji da uspijevaju smanjiti potrošnju vode istakli su sljedeći podatak.
“U Beču je potrošnja vode po osobi u posljednjih 25 godina smanjena sa 150 litara dnevno na 130 litara. Ipak, svako može i dalje doprinositi štednji i očuvanju resursa”, poručili su.
Naglasili su i to da u Beču ne postoji problem s ilegalnim priključcima te da je visoka stopa naplate. Kada je u pitanju naplata, naveli su da se vodosnabdijevanje može uskratiti onima koji je ne plaćaju, što se povremeno čini. Prije toga se obavještava o namjeri prekida vodosnabdijevanja.
Bečlije za jedan kubni metar (hiljadu litara) pitke vode plaćaju 2,27 eura, u šta je uračunat PDV od 10 posto. Za odvodnju otpadnih voda plaćaju 2,49 eura po kubnom metru.
Izazovi
Iz Wiener Wassera su se u nastavku osvrnuli na izazove u vodosnabdijevanju. Naime, procjena je da će se broj stanovnika austrijskog glavnog grada do 2050. povećati sa sadašnjih dva miliona na 2,3 miliona. Istovremeno će se prosječna dnevna potrošnja vode povećati sa sadašnjih 400 hiljada kubnih metara na 450 hiljada kubnih metara. Posebno su se osvrnuli na utjecaj klimatskih promjena.
“U Beču se očekuje više toplih dana i duži toplotni valovi. Već sada se povećava broj dana s temperaturama iznad 30 stepeni celzijusovih, kao i noći kada temperatura nije niža od 20 stepeni. Dugotrajni toplotni valovi znače povećanu potrošnju dok klimatske promjene istovremeno donose više ekstremnih vremenskih prilika, poput suša i obilnih padavina. To može utjecati na dostupnost izvorske vode”, podsjetili su.
Planovi
Shodno tome, nadležni u okviru strategije “Wiener Wasser 2050” imaju tri prioriteta, a to su povećanje raspoložive količine vode iz izvora i crpilišta podzemne vode, proširenje i modernizacija rezervoara te obnova i širenje cjevovodne mreže. Radi se evaluacija spomenute strategije kako bi se moglo brzo prilagoditi novim okolnostima.
Na pojedinim izvorima i crpilištima se uspijeva povećati količina vode koja se može iskoristiti. Ukazali su da će na proljeće sljedeće godine na Dunavskom ostrvu u Beču početi veliki projekat.
“Gradit će se savremeno postrojenje za preradu podzemne vode. Voda će se višestepeno filtrirati, a zatim dezinfikovati. Nakon četverogodišnjih radova, postrojenje će od 2030. isporučivati hiljadu litara pitke vode u sekundi, što je približno 22 posto prosječne potrošnje Beča”, obrazložili su.
Da bi vodosnabdijevanje bilo odgovarajuće, radi se i na proširenju rezervoara za vodu. Trenutno je u upotrebi 29 rezervoara, a kako bi se osigurale dovoljne količine vode, ti rezervoari se stalno obnavljaju i proširuju.
“Kada radovi budu završeni, Beč će akumulirati petostruku količinu današnje potrebe, tj. više od dva miliona kubnih metara, čime će se osigurati dovoljna količina pitke vode i u periodima najveće potrošnje”, dodaju.
Napomenuli su da je najveći rezervoar u austrijskom glavnom gradu i jedan od najvećih u Evropi onaj u Donjoj Austriji, u mjestu Neusiedl am Steinfeld. On je povezan na padinu jednog izvorskog cjevovoda i ima četiri komore s kapacitetom od 600 hiljada kubnih metara. Kao takav je ključan za vodosnabdijevanje, a krajem prošle godine je započeto njegovo proširenje.
“Do kraja 2028. bit će proširen s dvije nove komore od ukupno 200 hiljada kubnih metara, čime će kapacitet dostići 800 hiljada kubnih metara. Nakon toga je planirana izgradnja još dvije komore i sanacija postojećih. Kada sve bude završeno, ukupni kapacitet rezervoara bit će milion kubnih metara, čime će biti jedan od najvećih zatvorenih rezervoara pitke vode na svijetu”, naglasili su.
Slijedi i proširenje cjevovoda i izgradnja novih cjevovoda. Naime, do 2030. bit će izgrađeno novih 25 kilometara transportnih cjevovoda prečnika između 600 i hiljadu milimetara.
(Klix)
