Penjači su se vratili sa 8.850 metara visoke planine rekavši da su staze pune otpada, korištenih boca sa kiseonikom, poderanih šatora, konzervi i plastičnih kesa.
Dio smeća je odnesen u Katmandu na reciklažu.
Zvaničnici su naveli da je ovo bila uspješna misija, ali su dodali da se još smeća mora pokupiti, jer je dio prekriven snijegom. Nisu mogli procijeniti koliko tačno otpada ima na planini.
Većina je bila u kampovima dva i tri, gdje se penjači odmaraju kada idu prema vrhu.
Tim za čišćenje sastavljen od 20 šerpasa pokupio je pet tona smeća u aprilu i maju sa različitih lokacija iznad baznog kampa i još šest tona na područjima ispod, rekao je direktor Odjeljenja za turizam.
– Nažalost, dio smeća u kesama nije se mogao ponijeti zbog lošeg vremena – naveo je.
Četiri tijela su bila otkrivena zbog topljenja snijega i odnesena u bazni kamp, odakle su prebačena u bolnicu u Katmandu na identifikaciju.
Penjači koji pokušavaju sići sa planine nekada nisu u stanju nositi tijela onih koji su bili sa njima.
Na neplaskoj strani planine u maju je preminulo devetero planinara, dok su dvojica nestala na tibetanskoj strani, što je najsmrtnosnija penjačka zona od 2015. godine.
Penjači su naveli da je na planini gužva te da moraju čekati u “zoni smrti”, koja se nalazi ispod vrha, gdje nedostatak kiseonika može biti fatalan.
Više od 300 planinara je preminulo na Mont Everestu od kako je prvi put osvojen vrh 1953. godine. Nije jasno koliko je još tijela na planini, jer ne postoje zvanični podaci.
Nepal je ove godine izdao 381 dozvolu za penjanje, a svaka košta 11.000 dolara, što je važan izvor prihoda za ovu zemlju.
(Avaz)
