Ledeni brijeg, poznat kao A23a, nekada je bio najveći na Zemlji, pokrivajući površinu više od dva puta veću od Londona.
Nakon puta punog obrta i promjena, A23a se tokom prošle godine otopio i raspao.
Sada, daleko od ledenih mora Antarktika, ono što je preostalo od njega polako nestaje u toplijim vodama. On je u svojim posljednjim danima i ne očekuje se da će opstati duže od nekoliko nedjelja.
Svi ledeni bregovi se na kraju tope, ali naučnici prate kako se A23a raspada kako bi dobili podatke o tome kako bi se drugi dijelovi Antarktika mogli ponašati ukoliko se klimatske promjene budu nastavile.
“Bilo je to izvanredno putovanje“, kaže profesor Majk Meredit iz Britanskog antarktičkog istraživačkog centra u Kembridžu. “Ali sada je na svom posljednjem putovanju.”
Daleko od očiju svijeta, 1986. godine Filchner Ice Shelf – ogromna plutajuća ledena ploča koja se pruža od antarktičkog kontinenta u more Vedel – doživljavala je dramatične promjene. Jedan od ledenih bregova koji se odvojio bio je A23a, tada površine oko 4.000 km².
Ubrzo je zaglavio u mulju mora Vedel, gdje je ostao više od 30 godina. Tek 2020. godine naučnici su primijetili znakove da se A23a ponovo pokreće. Tokom prve polovine 2025. godine, on se smanjio za otprilike četvrtinu, dok su se dijelovi leda odvajali, a okeanske vode gutale njegove strane i bazu. Do sredine godine, izgubio je titulu najvećeg ledenog brijega na svijetu.
Dugotrajno izlaganje toploj morskoj vodi znači da će ostaci brijega neminovno da se raspadnu i na kraju istope, iako je zima na južnoj hemisferi pred vratima.
Do 5. marta, A23a se smanjio na približno 180 km².
Putujući laboratorij za klimatske promjene
Iako taljenje velikih ledenih bregova poput A23a nije nužno posljedica klimatskih promjena, naučnici su pomno pratili njegov raspad tražeći naznake o tome kako bi Antarktika mogla reagirati na porast temperatura. Posebno su ih zanimale ledene police koje imaju ključnu ulogu u stabilnosti antarktičkog ledenog pokrova. Iako nisu savršena kopija, ledeni bregovi mogu poslužiti kao “putujuće prirodne laboratorije”, objašnjava dr Catherine Walker iz Oceanografskog instituta Woods Hole, koja je rođena iste godine kad i A23a.
“Možemo mnogo naučiti o tome kako se ovi veliki ledeni bregovi ponašaju u toplijim uslovima i onda to primijeniti na ono što očekujemo od ledenih polica”, kaže ona.
Tokom 11 dana do 22. februara, sada manji i lakši ledenjak prešao je više od 700 km prema sjeveroistoku, brzinom od oko 2.7 km/h. To ga je putovanje izložilo još toplijim vodama, s površinskom temperaturom od gotovo 10°C. “Svakoga dana, po čitav dan, nalazi se u sve toplijoj vodi”, kaže Shuman.
“To je kao kocka leda u piću. Ne treba dugo da nestane.” Tokom protekle dvije sedmice, A23a je nošen strujama napravio gotovo puni krug u smjeru kazaljke na satu. To bi mogao biti njegov posljednji ples. Do 5. marta, smanjio se na otprilike 180 kvadratnihkilometara. Naučnici će ga prestati pratiti kada se smanji na oko 70 kvadratnih kilometara, a taj trenutak nije daleko. “Svi tragovi će vjerovatno nestati za nekoliko sedmica, najviše”, zaključuje profesor Adrian Luckman sa Univerziteta Swansea, piše BBC.
