Tsai Ing Wen dala je ekskluzivni intervju za CNN u kojem je rekla da “kineska prijetnja raste iz dana u dan”.
Tajvan je, podsjetimo, ostrvo udaljeno manje od 200 kilometara od jugoistočne obale Kine, a predsjednica ga je opisala kao “svetionik demokratije, koji mora biti odbranjen kako bi se odbranila vjera u demokratske vrijednosti širom svijeta”.
“Imamo ostrvo od 23 miliona ljudi koji svakog dana naporno rade kako bi zaštitili sebe, ali i našu demokratiju, te osigurali da naši ljudi imaju slobode koje zaslužuju”, rekla je Tsai Ing Een u razgovoru za CNN.
“Ako u tome ne uspijemo, to znači da će ljudi koji vjeruju u te vrijednosti posumnjati jesu li to vrijednosti za koje bi se trebali boriti”, dodala je.
Sadržaj teksta
Bajden juče kritikovao “agresivne” akcije Kine u Tajvanskom tjesnacu
Američki predsjednik Džo Bajden juče je kritikovao “agresivne” akcije Kine u Tajvanskom tjesnacu u poruci upućenoj samitu zemalja azijsko-pacifičke regije, na kojem učestvuje i kineski premijer.
Putem video-veze predsjednik Bajden je na samitu Istočne Azije naglasio da su Sjedinjene Države “duboko zabrinute zbog nametljivih i agresivnih akcija Kine u Tajvanskom tjesnacu”, koji odvaja Kinu od Tajvana. Takve akcije “prijete regionalnom miru i stabilnosti”, dodao je američki predsjednik.
Odnosi Tajvana i Kine najgori u više decenija
Napetosti u tom području su porasle nakon sve češćih kineskih vazdušnih upada blizu Tajvana, koji Peking smatra pokrajinom koju će, ako bude potrebno, silom ujediniti s Kinom. Odnosi Kine i Tajvana su trenutno najgori u više decenija, navodi CNN.
Kina je ranije ovog mjeseca poslala rekordan broj svojih vojnih aviona u vazdušni prostor oko Tajvana, a državni mediji upozoravaju na moguću invaziju ako Tajvan ne bude slušao službenu politiku kineske vladajuće Komunističke partije.
Napetosti između Tajvana i Kine, koja nije isključila preuzimanje ostrva silom, eskalirale su proteklih sedmica, kad je Peking pojačao vojni i politički pritisak.
Predsjednica potvrdila prisutnost američke vojske na tajvanskom tlu
Tsai Ing Wen je u razgovoru za CNN prvi put potvrdila da su američki vojnici prisutni na tajvanskom tlu. Posljednji američki vojnici službeno su napustili Tajvan 1979. godine, pri čemu su mediji u posljednjih godinu dana izvještavali o prisutnosti manjeg broja američkih vojnika na tom ostrvu.
Početkom 2020. godine američka vojska je prvo objavila, a potom obrisala snimak američkih specijalaca kako treniraju pripadnike tajvanske vojske. U novembru iste godine tajvansko Ministarstvo odbrane je lokalnim medijima prvo najavilo, a potom negiralo podatak da američki vojnici treniraju lokalne snage.
Tsai nije htjela otkriti o koliko se američkih vojnika trenutno radi, ali je rekla da “nije toliko puno koliko ljudi misle”.
“Imamo širok raspon saradnje sa SAD usmjerene prema povećanju naših odbrambenih sposobnosti”, dodala je.
Potvrda je izrečena dok Kina uveliko povećava vojni pritisak na Tajvan, uključujući misije kineskih borbenih aviona u tajvanskoj identifikacijskoj zoni protivvazdušne odbrane.
Službena potvrda mogla bi dodatno pogoršati američko-kineske odnose u razdoblju u kojemu Peking izvodi vojne vježbe pored Tajvana.
Biden nedavno potvrdio: Branićemo Tajvan u slučaju kineskog napada
Sjedinjene Države stale bi u odbranu Tajvana i obavezne su braniti ostrvo na koji Kina polaže pravo, rekao je nedavno američki predsjednik Džo Bajden, premda je Bijela kuća kasnije rekla da nema promjene u politici prema ostrvu.
“Da, obavezni smo to učiniti”, odgovorio je Bajden u gradskoj skupštini na upit hoće li SAD stati u odbranu Tajvana, koji se žali na sve jači vojni i politički pritisak Pekinga da se prihvati kineski suverenitet.
Iako je Vašington prema zakonu obavezan Tajvanu osigurati sredstva za odbranu, dugo je slijedio politiku “strateške nejasnoće” o tome hoće li vojno intervenisati kako bi zaštitio Tajvan u slučaju kineskog napada.
Tsai: Kina je pod Xijem sve ambicioznija
Mandat tajvanske predsjednice Tsai Ing Wen koincidira s usponom sve asertivnijeg Pekinga pod vodstvom kineskog predsjednika Xija, kojeg se smatra najmoćnijim kineskim vladarom u više decenija.
Xi je u svom drugom mandatu, koji je počeo 2017. godine, počeo mijenjati način na koji Kina samu sebe percipira na globalnoj pozornici. Pod Xijem kineska je vojska narasla i brojčano i tehnološki, a kineska ratna mornarica je po veličini prerasla američku.
Kineski predsjednik je ove sedmice na konferenciji poručio vojsci da mora “probiti nove granice” u pogledu razvoja oružja.
U isto vrijeme, Xijeva spoljna politika dovela je do promocije naglašeno nacionalističkih diplomata u Ministarstvu spoljnih poslova, koji su spremni glasno braniti kineske pozicije na najkontroverznijim temama, pri čemu se pitanje Tajvana smatra najvažnijim.
Tsai je za CNN rekla da kineska prijetnja raste iz dana u dana.
“Sve su ambiciozniji, sve više ekspanzionistički. Stvari koje su im bile prihvatljive u prošlosti, sada više nisu”, zaključila je.
Šta kažu u Kini?
Upitan o komentarima tajvanske predsjednice, tajvanski ministar odbrane Chiu Kuo Cheng rekao je novinarima da je tajvansko-američkih vojnih interakcija “bilo dosta i da su dosta česte” te da traju već dugo.
“Za vrijeme tih razmjena može se razgovarati o bilo kojoj temi”, rekao je.
