Redoviti su pregledi i njega stabala važni kako bi stručnjaci na vrijeme mogli prepoznati potencijalno opasna stabla i poduzeti potrebne mjere, čime se smanjuje opasnost za prolaznike te povećava sigurnost u prometu.
S obzirom na to da vremenske nepogode mogu oštetiti stabla, a lomovi grana i rušenje stabala mogu ugroziti stanovnike, u austrijskoj se prijestolnici redovito pregledava stanje stabala. Bečki Magistratski odjel za održavanje gradskih vrtova (MA 42) veliku pozornost posvećuje „zelenim plućima” grada. Osim što sadi nova stabla, poduzeće se redovito brine za više od 500.000 stabala u javnim parkovima, na zelenim površinama i ulicama kako bi drveće ostalo zdravo i vitalno. Redovite su kontrole također važne kako bi stručnjaci na vrijeme mogli prepoznati potencijalno opasna stabla i poduzeti mjere njege i sanacije, čime se povećava i sigurnost građana. „Zbog sve većeg broja oluja strogi sustav kontrole stabala Magistratskog odjela za održavanje gradskih vrtova u današnje je vrijeme važniji nego ikad”, ističe član bečkog gradskog poglavarstva za zaštitu okoliša Jürgen Czernohorszky.
Već pri brzini vjetra od 75 km/h mogu se odlomiti čak i zdravi dijelovi drveća, a čak i kad su stabla zdrava, vremenske ih nepogode mogu iščupati iz korijena, prepoloviti ili odlomiti dijelove stabala. U Beču ističu da u takvim uvjetima građani trebaju biti uvijek na oprezu kako bi se rizik sveo na najmanju moguću mjeru.
Redoviti pregledi smanjuju opasnost
Kvalificirani stručnjaci za stabla u Beču provode redovite vizualne kontrole stabala najmanje jednom godišnje. Provjerava se okolina stabla, sigurnost prometnica, lokacija i samo stablo. Pritom se po potrebi određuju dodatne mjere, a sve se dokumentira u katastru stabala. Dodatne kontrole provode se nakon vremenskih nepogoda poput nevremena, tuče ili oštećenja, značajnih promjena okoline stabla ili intervencija na stablu.
Vizualni pregled pojedinog stabla prvenstveno služi za provjeru zdravstvenog stanja stabla i prometne sigurnosti u okolini. Pregled se izvodi sa zemlje, a procjenjuje se stanje stabla i njegove karakteristike te se predlažu potrebne mjere i izrađuje zapisnik o pregledu. Kriteriji koji se pritom uzimaju u obzir su vitalnost, starost, zdravstveno stanje, krošnja, deblo, korijen, prethodna oštećenja, vrijednost očuvanja i slično. Utvrđeni nedostaci i oštećenja također se upisuju u katastar i određuju se stupnjevi hitnosti koji mogu varirati od kratkoročnih (u roku od 14 dana), onih unutar šest mjeseci, unutar dvanaest mjeseci ili do mjera njege bez vremenskog ograničenja. Djelatnici odjela za održavanje vrtova zatim djeluju u skladu s preporukama stručnjaka za stabala.
Bečki katastar stabala
Podaci iz katastra stabala koriste se za dokumentaciju, sustavno gospodarenje stablima i izradu raznih statistika o drveću. U njega su unesena sva stabla i njihove lokacije, a katastar se kontinuirano aktualizira i javno je dostupan građanima putem posebne web stranice. Pritom svi zainteresirani mogu saznati osnovne podatke o pojedinom stablu kao što su vrsta, rod, visina, opseg debla, promjer krošnje, a ako je poznato, navodi se čak i godina sadnje. U Beču su svjesni činjenice da je kvalitetna briga o stablima od velike važnosti.
