“Nezavisnim” je, naime, jutros rečeno da bi se to moglo desiti, zbog čega smo i uputili upit u Brisel, a nešto kasnije je i zvanično saopšteno da je Hrvatska, koja trenutno predsjedava EU, odlučila da bi se samit možda mogao održati u junu ili da bude pretvoren u video-konferenciju.
Rečeno nam je, nezvanično, da u ovom odgađanju samita ne treba tražiti naznake promjene evropske politike prema našem regionu, ali nam je takođe rečeno da sve one nedoumice koje postoje u vezi s nastavkom proširenja i dalje ostaju na stolu. Naglašeno nam je da je samit bio prilika da se te nedoumice uklone, ali i to da bi se sad moglo desiti da se dalji koraci u evropskom procesu regiona ne riješe tokom hrvatskog predsjedavanja EU, već tokom njemačkog predsjedavanja u drugoj polovini godine, nakon što se korona kriza riješi. I jedna i druga zemlja su otvorene za proširenje, a utvrđivanje novih smjernica u procesu proširenja u toku predsjedavanja jedne ili druge zemlje, kako nam je naglašeno, ima svojih i prednosti i mana.
Naime, kako je rečeno, Hrvatska ima veći interes od Njemačke da primi zapadni Balkan u EU jer je to region na njenoj granici, a značajan dio hrvatske populacije živi u tim zemljama. S druge, pak, strane, Njemačka ima veći autoritet da “pogura” neke procese koje Hrvatska možda ne bi mogla, ako bi ponovo došlo do “pobune” nekih zemalja članica kao što se to prošle godine desilo kada je Francuska stavila rampu na početak pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju.
Ono što evropski mediji pišu proteklih dana je da će obje ove zemlje dobiti zeleno svjetlo nakon što je usvojena nova metodologija pretpristupnih pregovora, na čemu je insistirala Francuska, te da je to trebalo da se desi u maju.
Što se tiče BiH, odgađanje samita bi mogla biti dobra vijest, s obzirom na to da BiH ni prije izbijanja krize s virusom korona nije uspjela da ostvari ni minimalan napredak u ispunjavanju evropskih obaveza, pa se mogla dovesti u neprijatnu situaciju da nijedna zemlja EU ne bude imala argumente da predloži da se zemlji odobri kandidatski status.
Inače, EU, iako još ne može da se interno dogovori o pomoći zemljama članicama EU najteže pogođenim korona krizom poput Italije i Španije, postigla je dogovor da se pomogne zapadnom Balkanu sa skoro 500 miliona evra, o čemu su “Nezavisne” već pisale. Za BiH bi trebalo da bude dostupno oko 80 miliona evra pomoći u medicinskoj opremi i pomoći za oporavak od virusa korona, a dodatna pomoć bi bila u narednoj fazi.
Faris Kočan, istraživač na Univerzitetu u Ljubljani, kaže da EU ipak nije dovoljno dobro odgovorila u ovoj krizi, te da je time otvorila prostor drugim zemljama, poput Kine, da na prostoru zapadnog Balkana prošire svoj uticaj.
“U posljednjim godinama EU se sve više bavi sobom i gubi taj transformativni potencijal, kojeg je signalizirala nakon 2005. godine kada je počela pričati o lokalnom vlasništvu evropskih procesa”, smatra on.
Što se tiče otkazivanja samita, Kočan tvrdi da je to u kontekstu korona krize razuman proces, ali da je možda bolja ideja bila da se konferencija održi putem video-linka na zakazani datum, kako se ne bi ni na simboličnoj osnovi stvarao utisak da EU nije zainteresovana za nastavak proširenja.
(Nezavisne)
