Zbog toga bi evropske vlade, kako bi spriječile nestašice, mogle biti primorane da ograniče potražnju za energijom, što je mjera koja nije preduzeta još od energetske krize 2022. godine, piše britanski The Telegraph.
Slanje elitnih marinaca
Nakon što je Iran zatvorio Ormuski moreuz, u Zalivu je blokirana otprilike petina svjetskih zaliha nafte i ukapljenog prirodnog gasa (UPP). Vojni izvori su u utorak izjavili da Velika Britanija predvodi napore za ponovno otvaranje te ključne trgovačke rute, a planeri navodno razmatraju korištenje dronova za uništavanje mina koji bi polijetali sa unajmljenih civilnih brodova.
Istovremeno, američki predsjednik Donald Tramp priprema se za slanje padobranaca radi moguće kopnene invazije na ključna ostrva uz iransku obalu, iako je u utorak ustrajao na tome da se mirovni pregovori s Teheranom nastavljaju.
Izvori za The Telegraph navode da se potpredsjednik Džej-Di Vens prvi put priprema za ulogu pregovarača jer Iran odbija da razgovara s Trsmpovim izaslanicima za Bliski istok, Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom. Prema zalivskim izvorima, Iranci ih optužuju da su im “zabili nož u leđa” tokom prethodnih nuklearnih pregovora koji su prethodili ratu.
Zavisnost od Bliskok istoka
Rat je ušao u četvrtu sedmicu, a Međunarodna agencija za energiju pozvala je države da smanje potrošnju nafte i gasa podsticanjem rada od kuće, uvođenjem nižih ograničenja brzine i većim korištenjem javnog prevoza.
U Aziji, koja uveliko zavisi od energenata sa Bliskog istoka, vlade su već uvele četverodnevnu radnu sedmicu, apelovale na građane da manje koriste klima-uređaje i obustavile službena putovanja u inostranstvo.
Govoreći na konferenciji u Hjustonu, Sawan je poručio da bi evropske vlade uskoro mogle biti prisiljene na slične korake. “Posljedice se šire poput talasa”, rekao je. “Vidimo da južna Azija prva snosi teret, koji se zatim seli na jugoistočnu i sjeveroistočnu Aziju, a ulaskom u april sve više i na Evropu.”
Preusmjeravanje u Aziju
“Zato nastojimo sarađivati s vladama i upozoriti ih na mehanizme koje će možda morati pokrenuti – uključujući mjere za smanjenje potražnje, odluke o skladištenju, nabavci zaliha i tako dalje”, dodao je Sawan.
Tržišta je zahvatila panika, zbog čega su cijene nafte i gasa u posljednje četiri sedmice porasle za 40, odnosno 60 posto. U Aziji je to izazvalo potragu za alternativnim dobavljačima, zbog čega se zemlje poput Kine, Japana i Južne Koreje takmiče s Evropom za isporuke iz Sjedinjenih Američkih Država, najvećeg svjetskog izvoznika nafte i UPP-a.
“Veliki dio američkog tereta sada se preusmjerava u Aziju jer su spremni platiti više”, objasnio je Ashley Kelty, analitičar u kompaniji Panmure Liberum. Izvori iz energetske industrije ipak upozoravaju da nestašice goriva predstavljaju “najgori, ali malo vjerovatan scenario” koji bi se ostvario samo ako se rat između SAD, Izraela i Irana produži do ljeta.
Strah od recesije
Visoki izvor iz britanske energetske industrije potvrdio je da scenario koji je opisao čelnik Shella predstavlja “jedan od najgorih, ali je i dalje apsolutno moguć”. “Trenutno su ljudi manje zabrinuti za fizičku sigurnost snabdijevanja, a više za cijene.
Sjetite se, čak i na vrhuncu prošle energetske krize, kada smo izgubili velike količine gasa iz Evrope, ipak smo uspjeli obezbijediti snabdijevanje”, rekao je izvor.
Međutim, dodao je: “Jasno je da postoji tačka, možda u junu ili julu, kada cijene toliko porastu da se postavlja pitanje da li je Evropa spremna toliko da plati. U tom bi trenutku cijene mogle biti toliko visoke da domaćinstva i kompanije počnu samostalno sprovoditi racionalizaciju.”
Bankari s Wall Streeta upozoravaju da Ujedinjenom Kraljevstvu prijeti recesija ako se cjenovni šok nastavi. Iz Morgan Stanleyja poručuju da bi Engleska banka mogla podići kamatne stope ako cijene energenata ne padnu, što bi vjerovatno izazvalo privredni pad do kraja godine, prenosi index.hr.
