S udjelom od devet posto u direktnim investicijama, Austrija je tek na četvrtom mjestu – iza Njemačke, Nizozemske i Luksemburga.
Prije samo pet godina Austrija je bila bolje rangirana (11 posto). Iako Austrija još uvijek zauzima drugo mjesto iza Nizozemske na zapadnom Balkanu, njen udio je također u padu, sa nešto ispod 15% na 12,3 posto.
Huny kaže da ovaj razvoj ne znači da će Austrija izgubiti prošireno domaće tržište na svom pragu.
“Da Austrija gubi udio i to je normalan razvoj”, kazao je.
Prema njegovim riječima, postoji nekoliko razloga za to. S jedne strane, iza većine investicija na Istoku, koje se oporezuju kroz izgradnju kompanija u Nizozemskoj i Luksemburgu, spadaju kompanije iz potpuno različitih zemalja, a ne na osnovu pravog porijekla.
“Austrija je prisutna već 30 godina i dobro je pozicionirana”, kaže Hunya.
“Kompanije koje su htjele da se internacionaliziraju, učinile su to davno”.
Tako su banke ili trgovci poput Spara zastupljeni svuda. Velike, nove investicije prirodno javljale su se rjeđe.
Pored toga, postoji i nepogrešiv trend investicija u manje velike projekte kao što su fabričke zgrade zasnovane na greenfieldu, ali i manji projekti i ulaganja u usluge – kao što je razvoj softvera. Za to je potrebno manje kapitala.
Pozitivna strana austrijske predanosti jest da investicije u istočnoj Europi čine 28% ukupnih stranih aktivnosti, ali troše 36% profita.
(SEEbiz / indikator.ba)
