Izveštaj o migraciji za 2020. godinu pokazuje da od ukupnog stanovništva u Austriji, stranci čine 17,1 odsto, što znači da svaki četvrti stanovnik ima migracijsko poreklo.
Među njima najbrojniji su Nemci, a zatim slede Rumuni, Srbi i Turci.
Broj ljudi sa srpskim državljanstvom koji žive u Austriji je 122.116 i oni su treća najbrojnija grupa posle Nemaca, koji su na prvom mestu sa 208.768 i Rumuna kojih u ovoj državi ima 131.788.
Nezvanično, ako se uzme u obzir i broj Srba sa austrijskim državljanstvom, u ovoj zemlji živi oko 300.000 ljudi srpskog porekla.
Najviše njih je u glavnom gradu, Beču, oko 200.000.
Zbog toga se Beč pravom naziva treći najveći srpski grad na svetu, posle Beograda i Novog Sada, u kome je srpski, posle nemačkog, jezik kojim se najviše govori.
Zvanični statistički podaci pokazuju da je 1. januara 2021. u Austriji živelo 8.933.346 ljudi, što je 32.282 više nego početkom 2020. godine.
Prema predviđanjima, Austrija će u narednih nekoliko godina dostići broj od devet miliona stanovnika.
Gotovo trećina bez pasoša
Prema “Monitoru integracije” grada Beča za 2020. godinu, gotovo trećina ljudi koji trenutačno žive u Beču nemaju austrijsku putovnicu. Točno 30,8 posto stanovništva su strani državljani. Uz to, 52 posto učenika ne govori njemački kao svoj maternji jezik.
Posljednji podaci sada pokazuju da gotovo svaki drugi Bečanin s glavnim prebivalištem (47,8 posto) nema austrijsko državljanstvo, nije rođen u ovoj zemlji ili su mu roditelji rođeni u inozemstvu. Većina pridošlica, osim izbjegličke 2015. godine, već godinama dolazi iz EU. Broj stranaca u Beču, tj. građana sa stranom putovnicom, popeo se s 27 (2017. godine) na nešto manje od 31 posto.
Philipp Hammer iz MA 17 istaknuo je izuzetno nisku stopu naturalizacije u Beču, koja iznosi samo 0,8 posto: “To znači da od 1.000 ljudi sa stranom putovnicom koji žive u Beču, samo je osam dobilo austrijsko državljanstvo. Ovo je jedna od najnižih stopa naturalizacije u EU”, istaknuo je Hammer.
To dovodi do “demokratskog deficita”. U dobnom segmentu između 27 i 44 godine, više od 40 posto ljudi ne smije sudjelovati na pokrajinskim ili državnim izborima zbog biračkog prava. S obzirom na cjelokupno stanovništvo s pravom glasa, taj udio iznosi najmanje 30,1 posto i prema tome je gotovo je dvostruko veći nego prije samo dva desetljeća.
Standard obrazovanja razvio se pozitivno. Među ljudima koji su se doselili od 2011. godine, udio onih s višim stupnjem obrazovanja (uključujući maturu) sada je 56 posto, a time i samo četiri postotna boda ispod stanovništva bez migracijskog podrijetla. Uz to, vidi se da su se obrazovni standardi djece od 15 do 19 godina prilično približili. To je zbog činjenice da su posebno državljani trećih zemalja posljednjih godina češće završavali visoko obrazovanje.
Što se tiče zaposlenika grada Beča, otprilike svaka četvrta osoba ima migracijsku pozadinu. Ovdje se ističe Gesundheitsverbund (bivši KAV) s 34,7 posto, dok je u preostalim gradskim jedinicama 17,6 posto radnika stranog podrijetla.
(Danas, Kroativ)
