Prema istraživanju kojeg je provela skupina epidemiologa po vodstvom Marca Lipsticha, objavljenom u utorak u časopisu Science, svijet će još dugo morati balansirati između prekidanja i ponovnog uvođenja mjera socijalnog distanciranja ovisno o tijeku krivulje epidemije koronavirusa.
Istraživanje je u obzir uvelo nekoliko parametara poput sezonalnosti, imunitetu ljudi i drugim karakteristikama povezanim s koronavirusima (koji ne uzrokuju ništa gore od prehlade). Studija je uzela u obzir nekoliko scenarija.
Harvardski istraživači koristili su računalne modele kako bi simulirali kako može ići tijek pandemije.
Jedna mogućnost sugerira da bi strogo socijalno distanciranje praćeno intenzivnim testiranje moglo iskorijeniti virus. To se dogodilo sa SARS-CoV-1 koji je izazvao epidemiju 2003. godine. Tim je rekao kako je vrlo malo vjerojatno da će imunitet biti dovoljno jak i trajati dovoljno dugo da COVID-19 izumre nakon početnog vala, kao što je to bio slučaj s izbijanjem SARS-a .
Naglim ukidanjem mjera socijalne distancije riskira se povećanje broja oboljelih i pomiče se vrijeme vrijeme vrhunca epidemije, a potencijalno postoji opasnost da epidemija postane još snažnija.
Sezonska bolest
Iako postoje mnoge neizvjesnosti koliko će snažno ljudski imunološki sustav reagirati na infekciju novim virusom i koliko dugo će trajati bilo kakva zaštita – studija je već unaprijed projicirala da će se Sars-Cov-2 ponovno pojaviti u zimsko vrijeme nakon početnog velikog vala teške pandemije.
Vrlo je vjerojatno da će virus ostati ovdje poput sezonske gripe, putujući širom svijeta. Jer tako se ponašaju i drugi koronavirusi koji uzrokuju prehladu s višom stopom prijenosa u hladnijim mjescima. Ako tome bude tako trebati će se opetovano nametati mjere izbjegavanja kontakata i socijalne distancije kako bi se spriječio pritisak na zdravstveni sustav.
– Otkrili smo da su jednokratne mjere socijalne distancije vjerojatno nedovoljne za održavanje učestalosti SARS-CoV-2 u granicama kritične sposobnosti u SAD-u”, rekao je vodeći autor Stephen Kissler u pozivu s novinarima AFP-a.
– Ono što je nužno u nedostatku drugih vrsta tretmana su povremena razdoblja socijalne distancije- dodao je.
Bilo bi potrebno široko testiranje na virus kako bi se utvrdilo kad se prelaze pragovi za ponovno pokretanje distanciranja, rekli su autori.
– Dopuštanjem razdoblja prijenosa koja dostižu veću prevalenciju nego što bi inače bila moguća, omogućavaju ubrzano stjecanje imuniteta stada – rekao je koautor Marc Lipsitch.
Suprotno tome, previše društvenog distanciranja bez predaha može biti loša stvar. Prema jednom modeliranom scenariju, “socijalno distanciranje bilo je toliko učinkovito da se praktično ne izgrađuje imunitet stanovništva”, navodi se u istraživanju. A, otuda proizlazi i potreba za povremenim pristupom.
I ovo istraživanje je primilo kritike. Jedna od njih je ona profesora epidemologije Marka Woolhouse sa Sveučilišta u Edinburghu koji smatra da je studija dobra ali sugerira ”moguće scenarije” i ”ne daje čvrste prognoze”.
– Važno je prepoznati da se radi o modelu; u skladu je s trenutnim podacima, ali se ipak temelji na nizu pretpostavki – na primjer o stečenom imunitetu koje tek treba potvrditi – rekao je.
Autori studije napomenuli su da ne podržavaju poseban put ka naprijed, ali su rekli da su ovim istraživanje nastojali ”identificirati vjerojatne mogućnosti putanje epidemije kroz alternativne pristupe”.
Autori su prepoznali kako je glavni nedostatak njihovog modela to koliko trenutno znamo koliko je jak imunitet prethodno zaražene osobe i koliko dugo traje. Testovi na antitijela koji su tek ušli na tržište i traže je li osoba već bila zaražena bit će presudna u odgovoru na ova vitalna pitanja o imunitetu, tvrde autori. Ali cjepivo je i dalje krajnje oružje.
(Jutarnji.hr)
