Zbog proračunskih ušteda i opsežne reforme tržišta rada ugasit će se deseci ispostava širom Švedske, a njihovi zaposlenici preselit će se s druge strane pulta u svojoj dojučerašnjoj ustanovi.
Jedno od najvećih istodobnih ukidanja radnih mjesta u povijesti Švedske
Državni proračun za 2019. godinu, izglasan u parlamentu sredinom prosinca, predvidio je oko 630 milijuna kuna manje za plaće zaposlenika te čak 2,5 milijardi kuna manje za programe Zavoda za zapošljavanje. Odluka o jednom od najvećih istodobnih ukidanja radnih mjesta u povijesti Švedske bila je jedina moguća posljedica proračunskih rezova.
Arbetsförmedlingen u 240 ispostava u cijeloj Švedskoj zapošljava oko 13.500 ljudi, što znači da će bez posla ostati trećina trenutačne radne snage. Najviše će otpuštanja biti u provincijskim centrima, a najmanje u velikim gradovima. Svi će sadašnji zaposlenici, međutim, ostati na svojim radnim mjestima do travnja, odnosno do završetka pregovora između sindikata i čelnika Arbetsförmedlingena oko otkaznih uvjeta.
Šveđani se ne ustručavaju od rezova
Za razliku od Hrvatske, koja ni u vrijeme teške recesije nije posegnula za masovnim otpuštanjima državnih i javnih službenika, švedski političari ni dosad se nisu ustručavali od sličnih poteza, ma kako oni nepopularni bili. Iako je rezanje troškova Arbetsförmedlingena posljedica proračuna koji su u parlamentu uspjele izglasati stranke desnog centra, nezadovoljstvo trenutačnom funkcijom Zavoda za zapošljavanje uglavnom dijeli i vladajuća koalicija lijevog centra.
Socijaldemokratski premijer Stefan Löfven požurio je za otkaze optužiti političke suparnike s desnice, koji su prije njegova izbora u siječnju, uz pomoć glasova kasnije “odmetnutih” stranaka centra, donijeli državni proračun koji sada obvezuje i njega, no ministrica rada Ylva Johansson (također iz redova socijaldemokrata) dala je naslutiti da se Arbetsförmedlingenu ni inače nije dobro pisalo: “Čak i nakon eventualnog rebalansa budžeta u travnju, ne vjerujem da će biti novca kojim bi se nadoknadio ovaj manjak. Stranke s kojima smo ušli u proračunsku koaliciju nemaju tako ambicioznu politiku na tržištu rada i jasno je da će to utjecati i na državni proračun u sljedećim godinama.”
Komunikacija s nezaposlenima ubuduće će se voditi preko Skypea
Reforme će ići ponajprije u smjeru digitalizacije te povlačenja Arbetsförmedlingena kao aktivnog aktera u zapošljavanju. Najavljuje se da će se komunikacija s nezaposlenima ubuduće voditi preko Skypea, što znači da sudionici razgovora mogu biti udaljeni i stotinama kilometara. Veću ulogu na tržištu rada trebale bi dobiti privatne tvrtke, od čega Hrvatska također još zazire, a Arbetsförmedlingen bi zadržao kontrolnu funkciju. I dalje će biti zadužen za provođenje mjera poticanog zapošljavanja, no opet za razliku od Hrvatske, koja se kroz program stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa odlučila stimulirati zapošljavanje mladih i visokoobrazovanih, švedske mjere usmjerene su na mlade bez srednje škole i novopridošle strance.
Stopa nezaposlenosti u Švedskoj trenutačno je oko šest posto, s naglaskom na to da su razlike u odnosu na podrijetlo velike. Među građanima rođenima u Švedskoj nezaposlenost je samo 3,6 posto (dakle, rade svi koji žele raditi), dok je kod stranaca čak 19,9 posto. U takvim relativno povoljnim tržišnim i gospodarskim uvjetima i švedska javnost i švedski političari (osim stranke Ljevice) smatraju da je vrijeme za reforme koje će Arbetsförmedlingen pretvoriti u bitno manju, jeftiniju i efikasniju ustanovu fokusiranu na rješavanje problema, a ne na posredovanje u zapošljavanju ljudi koji bi i sami bez većih poteškoća pronašli posao.
Sve ukazuje na to da će Švedska uskoro slijediti norveški primjer i krenuti putem spajanja Zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zdravstveno osiguranje i Porezne upravu u jednu ustanovu.
(Index.hr)
