Pad broja zaposlenih koji rade skraćeno proizlazi iz činjenice da mnoga poduzeća koja su prihvatila model skraćenog radnog vremena više ga nisu produžila nego su se vratila na staro“, rekla je u utorak na konferenciji za novinare u Beču austrijska ministrica rada, obitelji i mladih Christine Aschbacher. Istaknula je kako je to „prvi pad brojki skraćenog rada od početka koronakrize“. Aschbacher je rekla kako je ubrzana isplata naknade za one koji skraćeno rade te da je do danas, prema podacima Ministarstva rada obrađeno 140.000 zahtjeva u iznosu od oko 1,5 milijardi eura, i isplaćena naknada preko 80.000 tvrtki.
“Trenutačno se dnevno isplaćuje troznamenkasti milijunski iznos. Tirkizno-zelena vlada je za skraćeno radno vrijeme u proračunu predvidjela do 12 milijardi eura“, istaknula je ministrica rada. Što se tiče alarmantnog broja nezaposlenih u Austriji o kojem se prema odluci austrijske Vlade tjedno izvještava javnost, utvrđeno je kako je ponovno otvaranje hotela i drugih smještajnih objekata te ugostiteljskih lokala krajem svibnja u Austriji, nakon dvomjesečne zabrane rada, dovelo do značajnog pada broja nezaposlenih. „U odnosu na prije tjedan dana broj nezaposlenih je pao za 18.000 i sada iznosi 492.616. Prvi put nakon dugog vremena ispod pola milijuna ljudi je u potrazi za poslom”, napomenula je Aschbacher.
Dodala je kako je najveći pad broja nezaposlenih zabilježen u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, gdje je u tjedan dana čak 6.000 nezaposlenih pronašlo posao i sada radi. “Trenutačno je još uvijek bez posla 160.000 ljudi više nego prošle godine u isto vrijeme”, upozorila je ministrica rada, ustvrdivši kako je koronakriza brojke nezaposlenih dovela na „povijesno visoku razinu“. Na konferenciji je govorila i ministrica gospodarstva Margarete Schramböck, osvrnuvši se na aktualnu situaciju na tržištu rada i gospodarske pokazatelje u zemlji.
Model skraćenog radnog vremena pokazao se je dobrim rješenjem kako za poslodavce tako i za zaposlenike”, rekla je Schramböck, napomenuvši kako je austrijsko gospodarstvo „na početku povratka na staro“. Istaknula je veliki značaj digitalizacije za daljnji gospodarski razvitak zemlje i međunarodnu utakmicu, ustvrdivši kako je ulaganjem u digitalizaciju moguće ostvariti dodatni gospodarski rast zemlje i godišnje otvoriti i do 20.000 novih radnih mjesta.
