Brodarske kompanije i njihovi osiguravatelji najprije će se morati uvjeriti da je sigurno putovati kroz vitalni Ormuski moreuz, kojim inače prolazi oko petine svjetskog snabdijevanja naftom. Čak i kada se tranzit tankera obnovi, trebaće vremena da se riješi veliki zastoj. Prema podacima Međunarodne pomorske organizacije, u susjednom Persijskom zalivu je gotovo 2.000 plovila.
Sporo pokretanje proizvodnje
Rat je takođe doveo do zatvaranja brojnih postrojenja za naftu i prirodni gas, a ponovno pokretanje proizvodnje moglo bi potrajati nekoliko sedmica. “To nije kao da pritisnete prekidač i sve se odjednom vrati u pogon”, rekla je za CNN Anne-Sophie Corbeau, naučnica u Centru za globalnu energetsku politiku Univerziteta Kolumbija.
Situacija je još teža na mjestima gdje su postrojenja oštećena u napadima, što znači da bi povratak na prijašnje nivoe proizvodnje mogao potrajati mjesecima, pa čak i godinama.
QatarEnergy, najveći svjetski proizvođač ukapljenog prirodnog gasa, prošle sedmice je objavio da su iranski raketni napadi na njegova postrojenja smanjili izvozni kapacitet za 17% te da će sanacija štete trajati do pet godina.
Stabilizacija cijena tek za pola godine
Aliko Dangote, osnivač Dangote Grupe, koja posjeduje rafinerije nafte u Nigeriji, izjavio je u ponedjeljak za CNN kako će nakon završetka rata biti potrebno najmanje šest mjeseci da se snabdijevanje naftom vrati u normalu. Cijene nafte bi se tada mogle stabilizovati, ali vjerovatno će ostati na nivou od 75 do 80 dolara do kraja godine, rekao je.
Podsjetimo, barelom sirove nafte Brent trgovano je po 73 dolara prije nego što su Sjedinjene Države i Izrael 28. februara napali Iran. WTI, američka referentna vrijednost, bio je na 67 dolara po barelu. Cijene sirove nafte počele su rasti i prije rata, sa oko 60 odnosno 57 dolara početkom godine, zbog pojačanih napetosti između Sjedinjenih Država i Irana.
U Sjedinjenim Državama cijene benzina porasle su posljednjih sedmica kao posljedica viših cijena nafte. Vjerovatno će padati znatno sporije nego što su rasle.
