Pitanje njezine otpornosti najviše brine Austrijance. U Hrvatskoj se ovo pitanje previše i ne poteže iako je Krško tek nekoliko desetaka kilometara udaljeno od milijunskog Zagreba
Podaci govore da je Krško građeno tako da izdrži udar od devet po Richteru dok je najjači zabilježen potres na području Slovenije bio u 16. stoljeću i njegova se jačina procjenjuje na 7,9 po Richteru, prenosi tportal.
No s tim se procjenama ne bi složili Austrijanci te se snažno zalažu za zatvaranje NE Krško, tj. da se obustavi postupak produljenja rada nuklearke za još 20 godina. U ožujku 2021., nakon petrinjskog potresa, u Austriji se pitanje produljenja rada Krškog pokušalo podignuti na političku razinu.
Organizacija Global 2000, koja želi zatvoriti sve nuklearke u Europi, pokrenula je peticiju pozivajući austrijsku saveznu vladu da inzistira na tome da Slovenija treba u potpunosti preispitati potresnu situaciju u Krškom i okolici.
‘Slovenska nuklearna elektrana u Krškom trebala bi u potpunosti prestati s radom za dvije godine. Reaktor, izgrađen prije 40 godina u komunističkoj Jugoslaviji tehnologijom američke tvrtke Westinghouse, došao je do kraja svog života. Ipak, slovensko-hrvatska operativna tvrtka GEN Energija d.o.o. želi zadržati reaktor u pogonu još 22 godine – do 2043. Ovaj tjedan započela je studija utjecaja na okoliš, postupak koji se vodi pod međunarodnom kontrolom’, pisali su u ožujku austrijski mediji naglašavajući činjenicu da je Krško izgrađeno na seizmički vrlo aktivnom području.
Najveće zamjerke planovima za produljenje operativnog razdoblja dolaze iz Austrije – osobito iz regije Koruške. Austrija je nakon referenduma 1979. zaustavila otvaranje svoje jedine nuklearne elektrane u Zwentendorfu. Sada je rizik od potresa koji je pogodio slovensku nuklearku izazvao veću zabrinutost znanstvenika.
Na konferenciji za novinare održanoj u Beču moglo se čuti i da je Krško projektirano za vodoravno ubrzanje tla od 0,3 g (nešto manje od trećine ubrzanja uslijed gravitacije), a da je za vrijeme zagrebačkog potresa ubrzanje tla iznosilo 0,4 g, kazao je Roman Lahodynsky, geolog s Instituta za istraživanje rizika Sveučilišta u Beču. Glasnogovornik nuklearne mreže Global 2000 Reinhard Uhrig zatražio je da se tijekom procjene utjecaja na okoliš prijetnju potresa mora ispitati i ponovno procijeniti – ne samo evaluacijom na papiru, već i novim geološkim istraživanjima.
(tportal.hr)
