Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), na popisu 10 najzagađenijih gradova u Europi pet je na Balkanu, a radi se o Tuzli (BiH), Pljevlju (Crna Gora) te Skoplju, Tetovu i Bitoli (Makedonija).
WHO upozorava da se time nanosi golema šteta gospodarstvu i ljudima. Prema studiji WHO-a iz 2016. procjenjuje se da je 2010. zagađenje zraka bilo uzrok smrti više od 37.000 ljudi na zapadnom Balkanu koji broji 23 milijuna stanovnika. To je, u odnosu na broj stanovnika, šest puta više nego u Francuskoj, ali od tada nisu poduzete nikakve mjere za suzbijanje atmosferskog zagađenja.
Među jako zagađenima je i Sarajevo, grad koji tijekom zime bude potpuno sakriven ispod gustog smoga iz kojeg jedino izviruje televizijski repetitor na brdu Hum. Svakim danom u Sarajevu prometuje oko 150.000 automobila koji su prosječno stari 18 godina. Zagađenju pridonosi i masovno grijanje na ugljen i drva te se u Sarajevu u zrak ispušta dim iz tisuća dimnjaka.
Otrovni zrak kriv za 44.000 smrti u BiH godišnje
U Sarajevu, gradu s 340.000 stanovnika u kojem je gradski prijevoz u jadnom stanju, početkom prosinca je izmjerena prosječna prisutnost lebdećih čestica u zraku u iznosu od 320 ug/m3, a u nekim je dijelovima grada premašivala 400 ug/m3.
UN je u dokumentu iz siječnja 2018. naveo da se u BiH uslijed zagađenja zraka “svake godine izgubi 44.000 godina života”. Također, cijena koja se plaća zbog izgubljenih dana na poslu i školi te zdravstvenih i ostalih troškova iznosi više od 21,5 posto BDP-a.
Problem zagađenja zraka muči i stanovnike glavnog makedonskog grada.
“Pročišćivači zraka se prodaju kao da se dijele slatkiši. Ljudi prazne svoje novčanike da bi barem kod kuće mogli udisati čisti zrak”, kazao je prodavač u Skoplju.
Učiteljica Vesna Delevska tvrdi da je u Skoplju stanje “neizdrživo”. Prema njezinim riječima, nikada nije bilo tako puno bolesne djece koja stalno kašlju.
Makedonski ministar zdravstva je objavio da će se za kronične bolesnike podijeliti 43.000 maski.
(Agencije)
