Razlog je zaokret u politici ovog internetskog giganta po pitanju moderiranja sadržaja na svojoj platformi.
“Ovo je prijetnja onome za što Facebook stoji”, napisali su ogorčeni zaposlenici, njih više od 250, u pismu, poručujući da imaju snažan prigovor na trenutnu politiku.
Naime, Facebook je ovog mjeseca odbio zahtjev predizbornog stožera američkog kandidata za predsjednika Joea Bidena da se ukloni spot kampanje predsjednika Donalda Trumpa, u kojem se Bidena optužuje da je ponudio Ukrajini milijardu dolara ako smijeni državnog odvjetnika koji je istraživao tvrtku u čijem upravnom odboru je sjedio Bidenov sin.
Samo što je, kao što su brojni američki mediji izvijestili, Biden tražio smjenu državnog odvjetnika ne zato što je istraživao korupciju, već upravo suprotno, zato što ju nije istraživao, uključujući onu vezanu uz vlasnika tvrtke Burisma, oligarha Mikole Zločevskog. Smjenu su, osim američke vlade, tražili i MMF, EU i Svjetska banka.
Sadržaj teksta
Trump kao nevina žrtva korumpirane “močvare” i “duboke države”
CNN je odbio emitirati ovaj spot Trumpove kampanje koji je inače samo posljednji u nizu paranoično intoniranih i činjenično upitnih uradaka koje Trumpov stožer izbacuje.
Svima je zajedničko da Trumpa predstavljaju kao nevinu žrtvu velike urote takozvane “duboke države”, korumpirane “močvare” i “puča” koji predvode oporbeni demokrati, a ne kao predsjednika koji je sam kriv što je Kongres pokrenuo istragu o njegovom opozivu – zbog vrbovanja strane države za pomoć u inkriminaciji protukandidata izazvao je Kongres da pokrene istragu o njegovom opozivu. Trump je, podsjetimo, od ukrajinskog kolege Volodimira Zelenskog tražio da pokrene istragu protiv Bidena, odnosno njegovog sina.
Zuckerberg: Nije ispravno da privatna kompanija cenzurira političare ili vijesti u demokraciji
No Facebook je odbio zahtjev Bidenova stožera da ukloni oglas sa svoje platforme, s objašnjenjem da on ne krši pravila Facebooka. Čak i lažne izjave i varljivi sadržaj u oglasima su bitan element političke rasprave i zbog toga ih ne treba uklanjati, dodali su iz ove tvrtke, pozivajući se na “fundamentalno vjerovanje u slobodno izražavanje, poštovanje demokratskog procesa i vjerovanje da je politički govor, u zrelim demokracijama sa slobodnim tiskom, već najpomnije provjeravana vrsta govora”.
To međutim ne znači, da će Facebook tolerirati sve na svojoj platformi, samo da neće kontrolirati oglase i ostali sadržaj koji objavljuju političari, bez obzira na to iznose li se u njima neistine. Za sve ostale oglase i dalje se provodi provjera (fact-check).
“Politički oglasi na Facebooku transparentniji su nego igdje drugdje. Mi ne provjeravamo političke oglase jer vjerujemo da ljudi trebaju sami vidjeti što političari govore. Znam da se mnogi ljudi neće složiti, ali u načelu mislim da nije ispravno da privatna kompanija cenzurira političare ili vijesti u demokraciji”, rekao je u govoru na Sveučilištu Georgetown u Washingtonu.
Brojni kongresnici na njegovom saslušanju, doduše, nisu bili impresionirani. Demokratska kongresnica Alexandria Ocasio-Cortez posebno je žestoko ispitivala Zuckerberga, tražeći da joj odgovori može li ona na Facebooku plaćati lažne oglase u kojima bi tvrdila da su Trumpovi republikanci podržali njen Green New Deal, kojem se inače žestoko protive. Optužila ga je i da se sastaje s ekstremnim desničarima i da su oni utjecali na njegovu promjenu politike.
Lažni ruski oglasi doprli do 126 milijuna Amerikanaca prije izbora 2016.
Senator Mark Warner također je Zuckerbergovu politiku nazvao kratkovidnom i smiješnom. “Želimo li zaista poružniti našu ionako ružnu političku raspravu tako što će Facebook dopuštati ovo?” zapitao se retorički.
U svakom slučaju, Zuckerbergov principijelni argument za slobodu govora valja staviti u kontekst. Kao što je već dobro poznato, Facebook se u posljednjih nekoliko godina našao pod žestokim udarom kritikama, ali i prijetnjom regulacije i ozbiljnih novčanih kazni zbog svoje “hands-off” politike prema sadržaju na svojoj platformi, koja ima preko dvije milijarde članova.
Lavina lažnih vijesti, a prije svega kampanja ruskog uplitanja u američke predsjedničke izbore 2016. preko lažnih Facebook profila, izmišljenih događaja, dezinformacija i manipulativnih oglasa, koji su doprli do 126 milijuna Amerikanaca, izazvala je bijes američkog Kongresa.
Usto, šef kontroverzne britanske tvrtke za politički konzalting i analizu podataka Cambridge Analytica, Alexander Nix, sam se u jednom tajno snimljenom razgovoru pohvalio da je online kampanja njegove tvrtke imala ključnu ulogu u Trumpovoj pobjedi.
Facebook zaposlio fact-checkere i desetke tisuća moderatora
Cambridge Analytica se ilegalno i na prevaru domogao podataka čak 50 milijuna Facebook korisnika koje su koristili za predizbornu propagandu, što je izazvalo još veći skandal za Facebook. Upravo je danas objavljena odluka britanskog regulatora za zaštitu podataka prema kojoj će Facebook morati platiti kaznu od 500.000 funti zbog kršenja zakona o zaštiti podataka u slučaju Cambridge Analytice. A američka vlada prošlog je mjeseca već kaznila Facebook s pet milijardi dolara iz istog razloga.
Dodatni udarac reputaciji i kredibilitetu Facebooka bila je i nekontrolirana poplava lažnih vijesti i teorija zavjera, primjerice nakon masovnih ubojstava u SAD-u. Dionice su dramatično potonule, Zuckerberg je počeo dobivati pozive za saslušanja pred Kongresom, Europskim parlamentom, britanskim Parlamentom… Sve je to značilo kraj njegovog argumenta da je Facebook samo platforma i da zbog toga ne mora kontrolirati sadržaj koji se na njoj objavljuje, zaključili su brojni analitičari.
Facebook je zbog svega ovoga još 2017. pokrenuo sustavnu inicijativu za borbu protiv lažnih vijesti, uključujući suradnju s neovisnim stranicama za fact-check. Ozbiljno se uhvatio i borbe protiv govora mržnje, uz mnogo agresivnije brisanje objava i blokiranje profila koje se prijavi za govor mržnje ili to sami Facebookovi algoritmi ili ljudski moderatori detektiraju. Tvrtka je zaposlila desetke tisuća moderatora za ovaj, moglo bi se reći, najveći forum na svijetu.
Optužbe za diskriminaciju desničara i alternativaca
A neki istaknuti krajnje desničari alternativci kao što su notorni američki teoretičar zavjera i borac protiv “novog svjetskog poretka” Alex Jones i njegova stranica InfoWars, desničarski provokator Milo Yiannopoulos, britanski kritičar islama i imigracije Tommy Robinson ili stranica za alternativnu medicinu Natural News trajno su blokirani s Facebooka, ali i s Twitter i drugih društvenih mreža.
Reakciju s druge strane političkog spektra nije trebalo dugo čekati. Konzervativci, ali i liberali koji se zalažu za slobodu govora, počeli su prozivati Facebook, kao i druge društvene mreže, za cenzuriranje konzervativaca i pristranost u korist lijevih političkih opcija i komentatora. Sadržaj koji se zaista teško može nazvati govorom mržnje počeo je nestajati s Facebooka.
Trump se također okomio na Facebook, Twitter i Google, tvrdeći da ga diskriminiraju, što je optužbama dalo još veću težinu. Ipak je riječ o predsjedniku SAD-a, bez obzira na njegovu vjerodostojnost. “Pripazite”, poručio im je prijetećim tonom.
Je li sve to potaklo Zuckerberga na promjenu stava? Teško se oteti takvom dojmu, pogotovo jer se Zuckerberg i susreo s Trumpom prošli mjesec.
“Zašto želite da imamo toliko moći?”
Na prvi pogled, Zuckerbergova obrana slobode govora i protivljenje (daljnjoj) cenzuri čini se kao hvalevrijedan stav, u vrijeme kada cenzura i “deplatformiranje”, odnosno izgon politički “nekorektnih” pojedinaca i organizacija iz virtualne javne sfere uzima sve više maha.
Također, dobro je da jedna tvrtka, čiji kritičari ionako tvrde da ima previše koncentrirane moći za javno dobro, kaže da ne želi dodatnu moć.
“Svatko tko misli da Facebook treba odlučiti koje su tvrdnje političara prihvatljive mora se zapitati ovo: Zašto želite da imamo toliko moći?” napisale su Katie Harbath i Nell McCarthy iz Facebooka u kolumni za USA Today.
No to je samo jedan aspekt problema s kojima se demokracija u 21. stoljeću suočava. Facebookov zaokret otvara još veći prostor političkim kampanjama koje će biti u potpunosti izgrađene na dezinformacijama, lažnom demoniziranju protivnika, huškanju i širenju populističke panike i bijesa. A to zasigurno nije dobar temelj za održivu demokraciju, bilo u Americi ili igdje drugdje.
Zanimljivo je da je Twitter, suočen s istim izazovima kao Facebook, odlučio da jednostavno neće objavljivati političke oglase. Ali naravno, takva solucija podrazumijeva i puno manju zaradu od oglašavanja.
(Index.hr)
