Stoga drži kako države zapadnog Balkana slična pitanja moraju riješiti uzajamnim dijalogom prije nego što i same postanu članicama te integracije, izjavio je u srijedu u Sarajevu Klaus Wolfer, šef Odjela za proširenje EU-a pri austrijskom ministarstvu vanjskih poslova.
Sudjelujući na konferenciji posvećenoj austrijskom predsjedavanju Unijom koju je organizirala Paneuropska unija BiH, Wolfer je podsjetio kako su u Beču i ranije bili rezervirani prema članstvu Cipra u Uniji zbog neriješenih odnosa na tom otoku a na temelju iskustva učvršćenog problemom u definiranju granice između Hrvatske i Slovenije taj je pristup aktualiziran, posebice kada je u pitanju odnos EU prema zapadnom Balkanu.
“Predsjedavanje Austrije Unijom prilika je za njene dužnosnike da poveže političare iz te regije a među važnijim ciljevima je rješavanje graničnih pitanja jer ta ‘lokalna pitanja’ moraju biti riješena prije ulaska u EU”, kazao je Wolfer koji je dobro upoznat s regijom jer je godinama bio na službi u Beogradu i Zagrebu.
Wolfer je ocijenio kako trenutačno posoje “tri čvora” koji će bitno odrediti tijek procesa europskih integracija njenih država.
Jedan je onaj u odnosima između Makedonije i Grčke a drugi između Srbije i Kosova.
Prvi, drži Wolfer, riješit će se lakše jer je kompromis “gotovo tu” pa bi Makedonija zbog toga bi trebala biti integrirana ne samo u NATO nego i u proces pridruživanja EU.
“To postavlja pozitivni ton u regiji”, kazao je Wolfar pojašnjavajući kako su odnosi Beograda i Prištine nešto teži slučaj, no drži kako je važno to što dijalog traje.
Treći čvor su globalna pitanja, odnosno način na koji će EU odgovoriti na izazove koji dolaze iz SAD-a, Kine i Indije. U nastojanju da ukaže na važnost tih pitanja austrijska diplomacija poduzima inicijative kakav je nedavni sastanak 24 ministra vanjskih poslova u Beču održanu tzv. Gymnich formatu.
Šef delegacije Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark kazao je kako unatoč postojećim izazovima nikada nije postojala veća potreba za očuvanjem Europske unije kao protuteže izraženim nastojanjima nekih svjetskih aktera ka izolacionizmu.
Ne pominjući nikoga izravno Wigemark je kazao kako je multilateralizam jedini pravi odgovor na takve tendencije no i dalje ostaje izazov kako ga napraviti učinkovitim rukovodeći se načelima konsenzusa.
Ista poruka, kako je kazao švedski diplomat, vrijedi i za države zapadnog Balkana koje pretendiraju postati članicama EU.
“Ako je članstvo u EU zajednički cilj poteškoće se mogu riješiti pa je ključno pitanje zapravo je li takav konsenzus moguće postići”, istaknuo je Wigemark.
Onima koji su skeptični prema takvoj mogućnosti poručio je kako i naizgled nemoguće stvari mogu funkcionirati kada za to postoji stvarna volja, primjerice u slučaju mehanizma koordinacije u BiH koji je uspostavljen kao poveznica među različitim razinama vlasti da bi one mogle “jednim glasom” razgovarati s Bruxellesom.
Najvećim sadašnjim izazovima za regiju opisao je predstojeći referendum u Makedoniji o promjeni imena te države dodajući kako bi ovisno o njegovu ishodu cijeli zapadni Balkan mogao dobiti važan pozitivni signal kao i pitanje dijaloga između Srbije i Kosova.
“Pitanje granica u regiji napokon mora biti uređeno”, kazao je Wigemark. dodajući kako danas više nego ikada postoji svijest u Bruxellesu ali i glavnim gradovima država članica Unije da se mora posvetiti pozornost ovoj regiji.
Wigemark je pozvao političke aktere u BiH da “u duhu kompromisa” odmah nakon izbora postignu dogovor o načinu provedbe njihovih rezultata kako bi se što prije moglo nastaviti s procesom europskih integracija.
(Agencije)
