Porota na sudu u New Yorku se prošlog tjedna povukla na vijećanje kako bi odlučila je li zloglasni meksički narkobos kriv za deset točaka optužnice, na prvom mjestu za vođenje kontinuiranog kriminalnog pothvata i međunarodne zavjere proizvodnje i distribucije kokaina, heroina, metamfetamina i marihuane.
Impozantna količina dokaza
Mnogi su očekivali brzu osuđujuću presudu, s obzirom na impozantnu količinu dokaza, uključujući niz svjedočenja El Chapovih bivših suradnika koji su postali svjedoci pokajnici, snimljene razgovore i elektronske prepiske Chapa i njegovih ljubavnica i suradnika koje su američki agenti prisluškivali, kalašnjikove i kilograme zaplijenjenog kokaina.
Tužitelji tvrde da je El Chapov kartel pod njegovim vodstvom prokrijumčario najmanje 200 tona kokaina u SAD. Na suđenju je otkriveno i da je El Chapo osobno mučio i ubijao svoje kriminalne suparnike, da je njegov plaćeni ubojica Antonio “Jaguar” Marruf imao posebno prilagođenu sobu za ubijanje te da je El Chapo u biti uhvaćen nakon što su agenti FBI-ja vrbovali njegovog bivšeg suradnika Christina Rodrigueza, informatičkog stručnjaka koji je za njega izradio sustav tajne komunikacije. Nakon što su upali u taj sustav, američki agenti domogli su se preko 200 sati snimljenih Chapovih razgovora. Odvjetnici pak tvrde da su svjedoci pokajnici zapravo svalili vlastite zločine na El Chapa.
Samo jedan svjedok obrane
Od 57 svjedoka koji su bili pozvani na sud, samo je jedan bio svjedok obrane – Chapovi odvjetnici iznosili su obranu samo pola sata. Ipak, stvari nisu bile tako jednostavne. Porota je morala pažljivo razmotriti svaku od deset točaka optužnice, od kojih jedna sadrži čak 27 različitih kaznenih djela, a zatim morala ispuniti komplicirani formular od osam stranica u kojem objašnjava svoju odluku.
Bilo je gotovo nezamislivo da El Chapo bude oslobođen za svih 10 točaka optužnice – a osuđujuća presuda za samu jednu od njih lako bi mu mogla donijeti doživotnu zatvorsku kaznu, ili dugogodišnju kaznu koja bi ga, s obzirom na njegovu dob (61) najvjerojatnije zadržala iza rešetaka do smrti. Naravno, osim u slučaju da ne pobjegne i iz američkog zatvora kao što je već dva puta iz meksičkog, no to je također u rangu gotovo nezamislivog. Podsjetimo, El Chapo je, zahvaljujući ovom dvostrukom bijegu i višegodišnjem skrivanju od meksičke i američke policije, dosegao status ikone u narkomiljeu, no 2016. je uhvaćen i treći put, a iduće godine deportiran u SAD.
“Kum narkosvijeta”
Američko pravosuđe ga opisuje kao “kuma narkosvijeta”.
El Chapo, što na španjolskom znači “kratki” (zbog njegovog relativnog niskog rasta), osnovao je zloglasni narkokartel Sinaloa još 1989. U međuvremenu je Sinaloa postala “najveća organizacija za krijumčarenje droge na svijetu… s tisućama članova”, kako tvrdi američko tužiteljstvo. El Chapo ga je vodio do 2014. kad je drugi put uhićen i zatvoren.
Dotad je, tvrdi se u optužnici, njegov kartel u SAD prokrijumčario najmanje 154.626 kilograma kokaina, heroina, metamfetamina i marihuane, u vrijednosti od 14 milijarda dolara – više nego ijedan drugi narkokartel ikad.
(Index.hr)
