“Nadamo se da ćemo ugraditi prve implantate u pacijente do kraja sljedeće godine. Dakle, to će se dogoditi vrlo brzo“, rekao je Musk na konferenciji za novinare.
Neuralink
Musk je u tajnovitu kompaniju Neuralink, od njezina osnivanja 2016. godine, uložio oko 100 milijuna dolara, a u toj tvrci zaposleni su neki od vodećih svjetskih neuroznanstvenika.
Musk smatra kako će Neuralink omogućiti voljnim subjektima da im se u mozak ugradi sićušni čip koji će im omogućiti postizanje “simbioze s umjetnom inteligencijom”.
Čipovi dimenzija 4 mm x 4 mm trebali bi biti tako dizajnirani da putem niti fleksibilnih elektroda stimuliraju živčane stanice u ljudskom mozgu koje komuniciraju s drugim stanicama. Svaka nit elektrode pažljivo bi bila umetnuta na svoje određeno mjesto, a postupak, tvrdi Musk, bi bio siguran i bezbolan kao procedura laserske korekcije vida.
“Ne bi se radilo o nekom posebno velikom zahvatu. Sličilo bi laserskoj korekciji vida”, rekao je Musk.
Osnivač SpaceXa smatra da bi se takav sustav mogao koristiti za liječenje neurodegenerativnih oboljenja, poput Alzheimera ili Parkinsonove bolesti te bi u konačnici mogao “očuvati i poboljšati” naše moždane funkcije. No, priznao je Musk, trebat će neko vrijeme da ovaj futuristički eksperiment dobije dozvolu od američke Agencije za hranu i lijekove.
Moguća oštećenja mozga
Dok su neki stručnjaci pohvalili Muskov pokušaj stvaranja nove generacije sučelja između mozga i računala, drugi smatraju da takav sustav skriva određene opasnosti.
Liječnik Philipp Heiler, osnivač kompanije Neurofeedback Neuroboost, izjavio je prošle godine za Business Insider da takvi sustavi dolaze s rizicima, uključujući oštećenje mozga, upale i ožiljke.
“Morate se zapitati koja je njihova prednost spram drugih sučelja kao što su zaslon osjetljiv na dodir ili asistenta poput Alex”, rekao je Heiler.
Neurolog Thomas Stieglitz sa Sveučilišta Freiburg kazao je, također za Business Insider, da dugoročni ciljevi Neuralinka zvuče predobro da bi bili istiniti.
“Smatram da su ti ciljevi nerealni. Jednostavno nije moguće prenijeti znanje s računala u mozak. Možda bi se od toga mogao napraviti dobar znanstveno-fantastični film, ali u stvarnosti to nije izvedivo“, rekao je Stieglitz.
(index)
