Postupak provjere odvija se u nekoliko etapa, a prva slijedi prije putovanja.
Više od 700 miliona ljudi svake godine uđe u Evropsku uniju i njihov će broj samo još rasti. No, prije nego što zaista i stupe na evropsko tlo, moraće proći sofisticirani detektor laži. Od biometrijskih podataka koji se koriste, sada se pri čuvanju granica prelazi na biomarkere koji odaju govori li osoba istinu ili ne.
Putnici će preko online aplikacije unijeti fotografije pasoša, vize i potvrde da imaju dovoljno novca za boravak u EU. Potom će preko web kamere odgovarati na pitanja “avatara”, kompjuterski generisanoga graničnog policajca.
“Avatar” će biti personaliziran za svakog putnika – kompjuterski granični policajac biće istog pola kao i putnik, govoriće njegovim jezikom, a takođe će i vizuelno odražavati putnikovo etničko porijeklo. Primjer pitanja je sljedeći: “Šta vam je u koferu?”, “Ako sada otvorite kofer, hoće li sadržaj potvrditi ono što ste mi upravo rekli?”
U fokusu će biti facijalne ekspresije putnika – male promjene na njegovu licu poznate kao mikropokreti. Analiza pokreta lica, koji su često neuvježbanom oku nevidljivi, područje je kojim se decenijama bave naučnici, tvrdeći da, pojednostavljeno male kretnje lica odaju govori li ispitanik istinu ili laže.
Disciplina je to koja je u pop-kulturu ušla preko nekoliko serija, poput one pod nazivom “Laži mi”, u kojoj Tim Roth glumi stručnjaka za prepoznavanje pokreta lica, tona glasa i drugih sitnih, ali važnih signala. Nakon poređenja pokreta lica i odgovora i analize dobijenih rezultata, putnik se smješta u jednu od dvije kategorije, niskorizičnu ili visokorizičnu.
U toj fazi putnici dobijaju i informacije o njihovim pravima i procedurama, te upozorenje o ilegalnim aktivnostima.
Druga faza odvija se na samoj granici.
Putnici koji su ocijenjeni niskorizičnima proći će kroz kraću proceduru, odnosno samo kratak razgovor, dok će oni iz visokorizične grupe biti podvrgnuti detaljnijem pregledu.
Granični policajci će provjeravati sve dostupne informacije iz raznih izvora o tom putniku, uspoređivaće izraze lica iz prve faze provjere s pasoša i s fotografijama koje su nastale pri prethodnim prelascima granice EU. Kad se potvrdi vjerodostojnost dokumenata, putnik daje otiske prstiju, te mu skeniraju vene na rukama. Jedna je to od biometrijskih tehnika za identifikaciju budući da je raspored vena na ruci jedinstven za svaku osobu.
Tek potom će se ponovo izračunati rizik koji taj putnik predstavlja. Nakon toga, odluka iz domena tehnologije prelazi u domenu ljudskog. Policijski službenik, upućen u sve parametre, na licu mjesta odlučiće hoće li putnika pustiti u EU ili ne.
Prva faza testiranja novog sistema odnosi se na pogranične policajce koji uče kako koristiti sistem, te vježbaju preko različitih scenarija u stvarnim uslovima.
(klix.ba)
