Analiza pripremljena za europarlamentarce ukazuje na aktualne okolnosti u Srbiji, položaj oporbe, slobodu medija te na preveliko koncentriranje političke moći u rukama bivšeg premijera i aktualnog predsjednika države Aleksandra Vučića.
Pod naslovom “Je li Srbija u riziku od autoritarizma?” servis upozorava da je sloboda medija u opadanju već nekoliko godina, pogotovo otkad je Vučić 2014. postao premijer, prenosi agencija Beta.
Mediji pod kontrolom vlasti
Veliki dio medija sada je pod izravnom kontrolom ili države ili osoba naklonjenih vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci (SNS), dok se neovisni novinari suočavaju se s prijetnjama, pa čak i nasiljem, a počinitelji rijetko bivaju procesuirani i osuđeni, piše u analizi.
Nasuprot tome istaknuto je da je premlaćivanje oporbenog političara, predsjednika Ljevice Srbije Borka Stefanovića u studenom 2018., potaknulo val građanskih prosvjeda na kojima svakoga vikenda na ulice Beograda i desetaka gradova u Srbiji “tisuće ljudi izlazi na ulice, optužujući šefa države Aleksandra Vučića i njegovu Srpsku naprednu stranku (SNS) za autoritarnu vlast, napade na neovisne medije, izborne prevare i korupciju”.
Ti prosvjedi, iako su nedavno počeli, ukazuju na “zabrinjavajuće dugoročne trendove” uključujući nazadovanje u slobodi medija, preveliku koncentraciju političke moći, izbore koji nisu potpuno slobodni ni pošteni, napade na civilno društvo, prenosi Beta.
Moć u Vučićevim rukama
Poseban odjel u analizi posvećen je pretjeranoj koncentraciji političke moći, uz ocjenu da je “politička moć u Vučićevim rukama”, te da je on i dalje dominantna figura, premda je 2017. izabran za predsjednika, što je pretežno protokolarna uloga.
Vladajuća koalicija, na čelu sa SNS-om, koristi većinu koju ima u Skupštini Srbije da sustavno blokira značajne rasprave o prijedlozima zakona, a u znak prosvjeda oporba je u veljači ove godine počela bojkotirati plenarne rasprave.
U analizi koju prenosi Beta ukazuje se i da je ton verbalnih napada dužnosnika SNS-a i njihovih saveznika na neovisne medije, političku oporbu i civilno društvo često žestok, dok se kritiziranje vladine politike označava kao izdaja srpskih interesa.
Cilj je, kako se čini, da se marginaliziraju kritički glasovi dok se moć koncentrira u rukama vlade pod vodstvom SNS.
Na drugoj strani je slaba i podijeljena oporba, koja nije izvukla koristi iz vala prosvjeda koji su u tijeku.
“Iako oporbeni političari imaju istaknutu ulogu u prosvjedima ‘1 od 5 milijuna’, masovnost prosvjeda više odražava nezadovoljstvo Vučićem nego potporu njegovim suparnicima, ocijenjeno je u analizi.
Nepošteni izbori
U analizi se navodi i da u Srbiji izbori nisu u potpunosti slobodni i pošteni, da reforma pravosuđa zaostaje, te da je nevladin sektor izložen napadima.
Kada je riječ o procesu pristupanja EU, u analizi Istraživačkog servisa Europskog parlamenta (EP) se podsjeća da je Europska komisija u izvješću iz travnja 2018. pohvalila Srbiju za napredak k funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji, poboljšanje makroekonomske situacije i napore na usklađivanju nacionalnog zakonodavstva sa zakonima EU-a.
U tom je izvješću istodobno ukazano da, ukoliko Srbija želi ostvariti cilj iz Strategije EU za Zapadni Balkan (za članstvo u EU do 2025.), treba riješiti pitanje normalizacije odnosa s Kosovom te pokazati veću privrženost demokratskim vrijednostima.
Rješavanje tih dvaju ključnih pitanja zahtijevat će velike ustupke od Beograda, pri čemu će politička volja biti ograničena, s obzirom na to da je javnost po pitanju pristupanja EU podijeljena i da je potpora EU u Srbiji niža nego u bilo kojoj drugoj zemlji Zapadnog Balkana, zaključuje se u analizi Istraživačkog servisa EP, čije izvatke prenosi agencija Beta.
(Index.hr)
