Nakon višesatnih razgovora iza zatvorenih vrata, evropske diplomate odbacile su ideju o proširenju pomorske misije EU-a “Aspides” i zaključili da je riječ o američkom problemu koji Vašington mora sam da riješi, piše Politico.
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kalas izjavila je nakon sastanka da, iako postoji “jasna želja” za jačanjem pomorske misije EU na Bliskom istoku, “nije bilo volje za promjenom mandata” kako bi se ratni brodovi poslali u moreuz.
“Evropa nema interesa za beskonačni rat. Ovo nije evropski rat, ali su evropski interesi direktno ugroženi”, rekla je Kalas. “Države članice nisu pokazale volju za proširenjem mandata na Ormuski moreuz. Niko ne želi aktivno ući u ovaj rat”, ponovila je.
Trampov pritisak i razočaranje
Tramp je tokom vikenda za Financial Times izjavio kako bi bilo “vrlo loše za budućnost NATO-a” ako evropske zemlje ne odgovore na njegov poziv. Na društvenim mrežama je objavio da je u vezi s obezbjeđivanjem moreuza u kontaktu sa sedam zemalja, ali nije naveo o kojima se radi.
U ponedjeljak je novinarima rekao kako je uvjeren da će Francuska pomoći SAD. “Mislim da hoće. Razgovarao sam s njim juče”, rekao je američki predsjednik, misleći na francuskog kolegu Emanuela Makrona. Ali, dodao je da “nije srećan” odgovorom Ujedinjenog Kraljevstva i da je “vrlo iznenađen” nakon što je premijer Keir Starmer poručio da se neće dati uvući u “širi rat” zbog Irana.
Iako je Tramp ustrajao na tome da Americi “niko ne treba” i da su “najjača nacija na svijetu”, njegov zahtjev je bio test solidarnosti u trenutku dok iranska blokada moreuza diže cijene nafte.
“Godinama govorim da ih neće biti ako nam ikada zatrebaju”, poručio je američki predsjednik.
Oštre poruke iz Berlina i Luksemburga
“Amerikanci su, zajedno s Izraelcima, odabrali ovaj put”, izjavio je njemački ministar odbrane Boris Pistorius, dodavši kako je glavna odgovornost Njemačke odbrana teritorije NATO-a. “Mi nismo započeli ovaj rat”, naglasio je.
Njemački kancelar Fridrih Merc takođe je odbacio ideju o uključivanju Berlina u sukob, koji je izbio nakon što su SAD i Izrael 28. februara izveli napade na Teheran i ubili iranskog vrhovnog vođu.
“NATO je odbrambeni savez, a ne intervencionistički. Upravo zato NATO-u ovdje uopšte nije mjesto”, rekao je Merc, dodavši uz očitu kritiku Trampa: “Nadam se da ćemo se unutar Saveza jedni prema drugima odnositi s dužnim poštovanjem.”
Luksemburški potpredsjednik vlade Gzavje Betel bio je još oštriji, poručivši da njegova zemlja neće pristati na “ucjenu” iz Vašingtona. “Nemojte od nas tražiti da šaljemo vojsku”, rekao je Betel novinarima u Briselu.
NATO se drži po strani
Američki ambasador pri NATO-u Metju Vitaker ponovio je Trampov poziv, ističući da je bezbjednost Ormuskog moreuza i u evropskom interesu s obzirom na uvoz nafte iz regije. “Tramp je apsolutno u pravu kada kaže da bi naši saveznici trebalo da istupe, pomognu nam i podrže naše napore”, dodao je Vitaker.
Ormuski moreuz, kojim prolazi otprilike petina svjetske nafte, i dalje je praktično zatvoren zbog iranskih prijetnji, zbog čega je cijena barela nafte prošle sedmice premašila 100 dolara.
Ipak, puna misija NATO-a u Iranu zasad je malo vjerovatna, tvrde četvorica diplomata iz Saveza koji su za Politico govorili pod uslovom anonimnosti. Smatraju da takva misija ne bi dobila jednoglasnu podršku, a i njen doprinos bio bi malen.
Dvojica diplomata potvrdila su i da SAD dosad nisu službeno zatražile podršku unutar okvira Saveza. “Neki saveznici jednostavno neće biti skloni uključivanju. Osim toga, to nije direktno područje odgovornosti NATO-a”, rekao je jedan od diplomata.
Čelnici EU-a sastaju se na samitu u četvrtak, a u ranom nacrtu zaključaka, u koji je Politico imao uvid, navodi se da će pozvati na “deeskalaciju i maksimalnu suzdržanost” u Iranu i cijeloj regiji.
