Čak i s decenijama politike jednog djeteta i male migracije, kinesko stanovništvo i dalje uspijeva da raste, ali očekuje se da će se taj trend zaustaviti 2026. godine. No, Mađarska, Italija, Portugal, Japan, Ukrajina i još 17 drugih zemalja svjedoče kako se njihova populacija drastično smanjuje, prema podacima iz 2017. godine.
U Evropi najvišu stopu fertiliteta ima Francuska s 1,92 djece po ženi, a slijede Švedska (1,85), Irska (1,81), Velika Britanija (1,79) i Danska (1,74). Na dnu liste su Portugal (1,31), Poljska (1,32), Kipar (1,32), Španija (1,33) i Grčka (1,33). BiH se također nalazi u donjem dijelu tabele s 1,4 djeteta po ženi koliko ima i Hrvatska, dok Srbija nešto bolje stoji s 1,5.
Međutim, problem nastaje onda kada se uzmu u razmatranje podaci koji nisu vezani samo za stopu fertiliteta, već i za prirast stanovništva koji je u slučaju BiH, ali i niza drugih zemalja, negativan. Portal Axios je napravio upravo takvu analizu koristeći podatke Svjetske banke, tj. napravio je poređenje obje varijable i poredao države od najjače do najslabije po demografskim kretanjima.
BiH bilježi pad stanovništva od 0,3 posto, dok Srbija lošije stoji s 0,5 posto. Zanimljivo je istaći i to da susjedna Hrvatska ima drugi najveći pad stanovništa na svijetu s 1,2 posto, a jedina ispred nje je Litvanija s nevjerovatnih 1,4 posto. Treća je Latvija, a zatim slijede Bugarska i Rumunija.
Japan se bori s kritičnim nedostatkom radne snage, prisiljavajući tamošnje vlasti da prihvate više stranih radnika. Vlade Japana, Njemačke, Singapura i drugih zemalja uvele su politike koje podstiču parove da imaju što više djece.
Zanimljivo je i to da bi migracija mogla postati sve važnija za jačanje nataliteta i održavanje rasta BDP-a. Ovi migranti bi mogli doći iz država kao što su Niger, Nigerija, Kongo te iz drugih zemalja s procvatom stanovništva. No, to mnogo zavisi i od spremnosti vlada hoće li prihvatiti veliki broj stranaca u svoja društva.
S druge strane, s novim, inovativnim tehnologijama, svjetske ekonomije vjerovatno neće trebati onoliko radnika koliko je nekad bilo potrebno, kazao je Cincotta. U budućnosti, manja humana radna snaga mogla bi dovesti do povećanja plata, rekao je predsjednik Global Aging Instituta Richard Jackson, ali bi porezi također vjerovatno porasli kako bi se mogli pokriti troškovi brige za sve veći broj penzionisanih generacija koje žive duže nego ikad.
Međutim, ekonomije s visokokvalificiranom radnom snagom, kao što je to Južna Koreja, koja ima veoma malu populaciju imigranata, i Njemačka, do sada kotiraju sasvim dobro.
