Ovo je nedavno potvrdio i Andrej Plenković, predsjednik Vlade Hrvatske, koji je rekao da je njegova zemlja u proteklih nekoliko godina ispunila sve tehničke uslove, te da je sada stvar političke odluke da se to i ostvari. On vjeruje da će hrvatsko predsjedavanje EU moći biti iskorišteno da se ovo pitanje stavi na dnevni red.
Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, kaže da se u njihovom radu ništa suštinski neće promijeniti nakon što Hrvatska uđe u šengenski prostor.
“Moguće je da eventualno naši privrednici prilikom ulaska u Hrvatsku budu imali neke složenije i dugotrajnije provjere, međutim to treba provjeriti s poslovnim udruženjima”, rekao je Kovačević.
Privednici, pak, kažu da su spremni za trenutak kada Hrvatska postane dio šengenskog prostora. Jedan privrednik, čije preduzeće skoro svakodnevno koristi međunarodni granični prelaz Gradiška, kaže da su ih kolege iz Hrvatske komore obavijestile da se mjere već postepeno uvode neko vrijeme.
“Mi očekujemo da kada Hrvatska zvanično uđe u Šengen, sve te mjere koje oni već sada primjenjuju će samo nastaviti da važe, tako da ne mislimo da bi moglo doći do bilo kakvih poteškoća. Međutim, ono kako je nama rečeno, sam trenutak ulaska Hrvatske u Šengen još nije definisan i sigurno je da ćemo mi imati dovoljno vremena od trenutka kada se zvanično proglasi datum ulaska da se upoznamo s mogućim promjenama. Mada, kažem, ne očekujemo neke velike novine”, rekao je ovaj biznismen, koji je zamolio za anonimnost.
Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije u Sarajevu, ocjenjuje da će Hrvatska naredne godine postati dio Šengena, te da će to vjerovatno značiti da će građani BiH čekati znatno duže na prelazima.
“Za institucije BiH to će svakako značiti da i oni, a posebno Granična policija moraju unaprijediti svoje kapacitete u razmjeni infomacija i uvođenju komplementarnih sistema i opreme kako bi omogućili nesmetan i odgovarajući protok ljudi i robe i obavili jedan dio provjera koje bi samo trebalo da verifikuju granične službe susjedne Hrvatske”, smatra on.
Dodaje da će za taj iskorak trebati uložiti mnogo truda i napora, kako stručnog, tako i političkog, da bi se zadobilo povjerenje institucija zaduženih za kontrolu zone Šengena.
On upozorava da to znači da BiH što prije mora premostiti višegodišnje probleme kad je u pitanju saradnja BiH s EUROPOL-om, odnosno Evropskom policijskom agencijom, EUROJUST-om, odnosno Evropskom agencijom za pravnu saradnju i CEPOL-om, odnosno Evropskom agencijom za trening u oblasti sprovođenja zakona.
“To su najznačajnije institucije za razmjenu pravovremenih informacija neophodnih za kvalitetnu kontrolu granica, ali i izgradnju povjerenja između država zaduženih za borbu protiv svih pojavnih vidova kriminala, terorizma ili ilegalnih migracija”, rekao je Hadžović.
Zvali smo i Graničnu policiju BiH da vidimo da li je ova bezbjednosna agencija spremna za ovo, ali do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor.
U Evropskoj komisiji ne žele govoriti kada bi Hrvatska mogla postati nova članica šengenskog prostora, jer kažu da je to politička odluka koju će donijeti Evropski savjet. Međutim, oni ističu da svaka zemlja koja želi postati dio Šengena mora ispuniti čitavu listu preduslova.
“Zemlja mora demonstrirati da je sposobna kontrolisati spoljne granice EU u ime drugih članica Šengena i mora pokazati odgovornosti pri izdavanju šengenskih viza”, naveli su oni.
Dodaju, takođe, da zemlja mora efikasno sarađivati s agencijama za sprovođenje zakona u drugim zemljama, s obzirom na to da, kako podsjećaju, Šengen podrazumijeva uklanjanje graničnih kontrola između zemalja unutar šengenske zone.
Podsjećaju da je Evropski parlament prošle godine dao podršku Hrvatskoj da pristupi šengenskom prostoru čim ispuni neophodne kriterijume.
(Nezavisne)
