Nakon što je pri predstavljanju hrvatskog ministra napisao kako je Gordan Grlić Radman rodom iz Tomislavgrada, grada u Hercegovini gdje njegovi sunarodnjaci (Hrvati) imaju pravo na hrvatsku EU putovnicu te da mogu sudjelovati na izborima u Hrvatskoj, prvo pitanje austrijskog novinara Uwe Maucha odnosilo se na njegovu ocjenu europsku solidarnost u pomoći potresom stradalom području u Hrvatskoj.
Ministar Grlić Radman je pohvalio tu solidarnost zemalja EU, kazavši kako je za Hrvatsku kao najmlađu članicu EU postalo jasno „koliko je vrijedno biti dijelom veće zajednice. Kad su stigli prvi konvoji sa stambenim kontejnerima, to nas je – mogu slobodno reći – i mentalno ojačalo“
Zahvalan na pomoći iz EU i Austrije
Na konkretno pitanje što misli o pomoći Austrijanaca, hrvatski ministar je naglasio kako je ona veličanstvena te kako ga je puno toga podsjećalo na devedesete godine kada je kao mladi diplomat sudjelovao u koordinaciji projekata pomoći „Susjed u nevolji“.
– Moj kolega Alexander Schallenberg nazvao me odmah nakon potresa i pitao što nam je potrebno, rekao je hrvatski ministar ističući kako je bio jako impresioniran i pojedinačnom pomoći iz Austrije za potresom stradale stanovnike na Banovini.
Na pitanje treba li više europske suradnje u borbi protiv koronavirusa, Grlić Radman je istaknuo kako se tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2020. godine pokušalo pronaći zajedničko rješenje u suzbijanju pandemije.
Vezano uz vrlo kritično pisanje hrvatskih medija o austrijskom kancelaru Sebastianu Kurzu nakon hitnog poziva Austrijancima u kolovozu prošle godine da se odmah vrate s odmora iz Hrvatske svojim kućama zbog širenja koronavirusa našom zemljom, novinara je zanimalo da li su nakon toga se „zahladili“ odnosi između službenog Zagreba i Beča? Ministrov odgovor je glasio: „Hrvatsko-austrijski odnosi uvijek su bili odlični“.
Što se tiče mogućnosti odmora u ljeto ove godine, ministar je rekao „kako je Jadran sada europsko more kojem svi građani EU, a time i svi Austrijanci imaju neograničen pristup”.
-Uvjeravam vas danas da ćemo biti dobro pripremljeni za naše goste. I nadam se da oko 200.000 Hrvata može sljedeće zime opet doći u Austriju na skijanje“.
Hrvatska policija dobro radi svoj posao
O tome „što misli o navodima da hrvatska policija neprestano krši ljudska prava na granici s Bosnom i Hercegovinom“ hrvatski ministar je kazao kako Hrvatska trenutačno ima 6.500 policajaca koji, po njegovu mišljenju „izvrsno rade svoj posao“. Pritom je dodao kako je „vanjska granica EU duga više od 1.000 kilometara te da je zadatak policije adekvatno zaštititi javni red i zakone EU i Hrvatske“.
Čak i ako se zanemaruju ljudska prava, što se često kritizira?, pitao je novinar Kuriera.
-To nije točno. Naravno, nastavit ćemo primati ljude iz ratnih područja. Ali onaj tko prijeđe granicu bez papira i uz pomoć krijumčara ne može računati da će lako ostvariti pravo na boravak. Primjećujemo da su mnogi ljudi, posebno iz Afganistana i Pakistana, krenuli gotovo isključivo iz ekonomskih razloga, kazao je Grlić Radman.
Ispunjeni kriteriji za Schengensku zonu
Na pitanje kada očekuje da se Hrvatska pridruži Schengenskom području, ministar Grlić Radman je istaknuo kako je Hrvatska ispunila sve kriterije za prijem već krajem 2019. godine.
– Sada trebamo odobrenje svih država članica. Drago nam je da bi Portugal želio iskoristiti svoje trenutačno predsjedanje EU-om da podrži naše napore, kazao je Grlić Radman.
Na posljednje pitanje „kada će euro konačno zamijeniti kunu?“ hrvatski ministar je odgovorio kako dijeli optimizam sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem da bi to moglo biti već 1. siječnja 2023. godine.
(Fenix magazin)
